Gatačko polje
Gatačko polje je prostrani geomorfološko-hidrografski kompleks kraškog polja, smješten u Dinaridima, u sjevernoj Hercegovini, Bosna i Hercegovina.[1] Prostire se na površini od oko 60 km2, dinarski je izduženo (24 km) i iznimno visoko (dno na 840 m nadmorske visine). Smješteno je između planina Bjelašnica i Lebršnik.
U principu se dijeli na dvije površine, Veliko i Malo polje (sa najvećim brojem kraških obilježja). Veliko se dalje dijeli na Gornje i Donje polje.
Kroz polje teku ponornice Gračanica i Mušnica, koje polje povremeno i plave. Jedino veće naseljeno mjesto je Gacko. Blizu polja su planina i prijevoj Čemerno (Gacko) (sa morskim razvođem), izvorište Trebišnjice, Klinje jezero, kao i nacionalni park "Sutjeska".[2]
Pripada slivu rijeke Trebišnjice koja predstavlja veoma složen sistem nadzemnih i podzemnih voda. Rijeka potiče od dva toka iz Lebršnika i Čemernog: jedan tok pod imenom Mušnica, teče od istočne ka zapadnoj granici Gatačkog polja, prolazi kroz jezero Klinje, te naselja Avtovac, Gacko, Srđevići, Bašići, Drugovići, Kula i Branilovići (pod raznim imenima zbog njene ponorne prirode). Drugi tok, pod imenom Gračanica, teče od Čemerno planine ka Gatačkom polju, gdje se spaja sa Mušnicom blizu Srđevića.[3]
Klimu pomenutog područja odlikuju duge i oštre zime sa niskim temperaturama. Od davnina stočarstvo je zastupljeno kao primarna ekonomska djelatnost ovog područja.[4]
U polju su registrovane: 2 vrste riba, 129 vrsta ptica, 20 vrsta vilinih konjića i 274 floralnih vrsta. Kraški fenomeni su: Gareva pećina i meandri temporarnih kraških rijeka.[5]
Pronađene su velike zalihe uglja (niskokalorični lignit) i koriste se za Termoelektranu Gacko. Ova eksploatacija je i najveća potencijalna opasnost za ekologiju polja. Philipp Ballif je istraživao Gatačko polje.
Reference
uredi- ^ "GATAČKO POLJE - ГАТАЧКО ПОЉЕ Gacko Polje, RS-BiH Trebinje Region - Gacko Municipality". Arhivirano s originala, 14. 5. 2011. Pristupljeno 25. 10. 2011.
- ^ "Gatačko polje". Arhivirano s originala, 23. 10. 2020. Pristupljeno 7. 8. 2020.
- ^ "Maja Prskalo, Tatjana Džeba -HIDROLOGIJA I HIDROGEOLOGIJA SLIVA NERETVE I TREBIŠNJICE, OSVRT NA IZGRADNJU DIJELA HE SUSTAVA - GORNJI HORIZONTI" (PDF). Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru, 2013. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ SEMINARSKI RAD IZ PEDOGEOGRAFIJE - TLA POLJA U KRŠU BOSNE I HERCEGOVINE - UNIVERZITET U SARAJEVU
- ^ Hercegovački arheološki portal
Vanjski linkovi
uredi
