Karađoz-begov most u Blagaju

Karađoz-begov most u Blagaju kameni je most s pet lukova na rijeci Buni u Blagaju kod Mostara.

Lokacija

Premošćuje Bunu u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Udaljen je oko 700 m nizvodno od vrela Bune, preko kojeg je vodio stari put za Stolac. Pristup mostu je s jugoistočnog odvojka puta Mostar–Blagaj prema rijeci Buni.

Historija

Most je sagrađen na mjestu ranijeg srednjovjekovnog prijelaza preko rijeke kao zadužbina hadži Mehmed-bega Karađoza. Prvi se put spominje u vakufnami tog mostarskog dobrotvora iz 1570, pa je, prema tome, morao biti sagrađen nešto ranije.

Polovinom 19. stoljeća (tačnije, 1849, po prijevodu tariha), most je znatnije oštećen ili ruševan i izvjesna Belfe-Kadira, kći Ali-bega Velagića, dala je novac za njegovu popravku. Tarih (natpis) o ovoj popravci, prema zapisu arheologa Radimskog iz 1891, stajao je uzidan u most. Danas se tabla, dimenzija 65 x 60 cm, nalazi u dvorištu Sultan Sulejmanove džamije u Blagaju. Pretpostavka je da je spašena prilikom rušenja mosta tokom Drugog svjetskog rata.

Opis

Gotovo bez izuzetka, mostovi u Hercegovini građeni su od kamena. Konstruktivni sistem bio je temeljno zasnovan na osnovnim elementima: svod i luk. Pri gradnji kamenih mostova upotrebljavano je i kovano gvožđe i olovo za spajanje pojedinih kvadera, naročito svodnjaka, dijelova vijenca, ograde itd.

Oblik Karađoz-begovog mosta sličan je većini kamenih mostova na više lukova nastalih u tom razdoblju, koji veličinom raspona lukova i strijelom rastu prema sredini mosta i tako tvore karakterističnu usponsku liniju, koja se na sredini prelama. Taj osnovni oblik mosta narušen je kasnijim podizanjem nivelete ceste, a s tim u vezi i izvorne nivelete mosta, pa su uz desnu obalu nastali trouglasti nadozidi na fasadi. Ukupna dužina mosta, računajući otvore i centralne stubove, iznosi 33,40 m.

Most se sastoji od pet kamenih bačvastih svodova, koji su zidani od pravilnih klesanaca u horizontalnim slojevima. Svodovi se oslanjaju na četiri kamena zidana stuba u koritu rijeke i na dvije stope na obalama Bune. Stubovi Karađoz-begovog mosta napravljeni su od lijepo obrađenih kamenih kvadera i nisu standardni. Sudeći po načinu građenja, most su radili domaći majstori. Svodovi, čeoni lukovi, polukružni su i za oko 3 cm uvučeni u odnosu na ravan čeonih zidova. Budući da je most u cjelini koncipiran kao sasvim niska građevina, lukovi ne rastu sa stubova mosta, već zajedno sa stubovima od temelja. Debljina svodova je 40 cm.

Most je nacionalni spomenik kulture.

Ako se najljepši mostovi Njemačkog Carstva... uporede s mostovima Bosne i Hercegovine, dolazi se do zaključka da su ove dvije pokrajine bogatije lijepim starim mostovima od svih njemačkih oblasti zajedno.

– Robert Michel, pisac monografije o Mostaru

Literatura

• Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović, Stari mostovi u BiH, 1969, str. 206–209.

Vanjski linkovi

• Mostovi i ćuprije Arhivirano 10. 6. 2016. na Wayback Machine