Wikipedia

Himzo Polovina

bosanskohercegovački sakupljač i interpretator sevdalinke

Dr. Himzo Polovina (11. mart 1927 – 5. august 1986) bio je poznati bosanskohercegovački prikupljač pjesama, interpretator, tekstopisac, kompozitor, poeta i doktor-specijalista neuropsihijatar.

Himzo Polovina
Osnovne informacije
Rođenje (1927-03-11) 11. mart 1927.
Mostar, Kraljevina Jugoslavija
Smrt5. august 1986(1986-08-05) (59 godina)
Plav, SR Crna Gora, SFR Jugoslavija
Zanimanjepjevač, neuropsihijatar
Karijera1953–1986

Mnogi smatraju da je on najprominentniji pjevač i sakupljač sevdalinki svih vremena. Polovinin sakupljački i interpretativni rad starogradske (malovaroške) pjesme se karakteriše kao autentično muzičko nasljeđe Bosne i Hercegovine. Njegovo duboko razumijevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi.

Rana mladost

uredi

Rođen je 11. marta 1927. u Mostaru, Bosna i Hercegovina. Njegov otac, Mušan Polovina, bio je austrougarski vojnik za vrijeme Prvog svjetskog rata. Za vrijeme službe u Ljubljani upoznao je i oženio se Ivankom Hlebec.[1]

Kao dječak je sticao prva pjevačka saznanja od svog muzikalnog oca Mušana, koji je veoma dobro svirao šargiju. Otac Mušan je volio pjesmu pa bi Himzu sa svojom braćom i sestrama poredao ispred sebe i tjerao da pjevaju u jedan glas. Često ih je savjetovao da idu u Muslimansko društvo "ITIHAD".

Pored značajnijeg učešća u dramskoj sekciji M.D. "ITIHAD" tu je usavršio svoje recitatorske mogućnosti. To je bilo između 1935. i 1940. Pred sam Drugi svjetski rat je počeo da uči violinu kod poznatog profesora i majstora violine češkog porijekla Karla Malaceka.

Bio je član folklornog ansambla RKUD "Abrašević", od 1947. do odlaska u Sarajevo. Sa pomenutim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima bivše Jugoslavije. Volio je bogatstvo narodnih nošnji, pa ih je češće koristio na javnim nastupima i kao pjevač.

Obrazovanje

uredi

Godine 1950. kao student Medicinskog fakulteta bio je član Studentskog KUD "Slobodan Princip - Seljo", a nastupa i sa KUD "Ivo Lola Ribar", KUD "Proleter", ZKUD "Vaso Miskin - Crni", KUD "Miljenko Cvitković", te za amaterska društva koja su imala muzičke multietničke programe.

Tokom svoje pjevačke karijere završava studije medicine i postaje doktor specijalista - neuropsihijatar. U praksi uspješno primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Užem krugu medicinskih stručnjaka poznati su njegovi naučni radovi iz pomenutih oblasti objavljenih u stručnim publikacijama. Bio je cijenjen ljekar u Bolnici za mentalnu rehablitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti.

Pjevačka karijera

uredi

Pored govorne mane u izgovaranju glasa "r" uspio je zagolicati muzičke stručnjake pjesmom: "Mehmeda je stara majka karala" (u kojoj imaju samo dva "r"). Tada se u Radio Sarajevu pjevalo uživo. To je bilo u januaru 1953. kada su ga kolege nagovorile da se prijavi na audiciju pjevača. Primljen je i dobio izvrsne muzičke stručnjake koji su vodili računa da od Himze naprave vrsnog umjetnika.

Himzo Polovina je u pjevačkoj karijeri proveo više od trideset godina. Nastupao je u zemlji i inostranstvu prenoseći slavu narodne pjesme, a posebno sevdalinke. Snimio je dvadesetak gramofonskih ploča koje su dostigle milionske tiraže, kao i nekoliko audio kaseta visoke muzičke vrijedosti. Napravio je veliki broj arhivskih snimaka za Radio Sarajevo. Često je nastupao na koncertima priređenim u humanitarne svrhe, po bolnicama, domovima penzionera, iznemoglih i starijih osoba, domovima za napuštenu djecu, klubovima lječenih alkoholičara itd.

Polovina je pet godina pauzirao na Radio Sarajevu zbog nesporazuma sa ljudima te kuće. Slušaocima je za tih pet godina nedostajao Himzo Polovina. Tražili su ga i upućivali žalbe Radio Sarajevu. U Radio Sarajevu su govorili da način pevanja Himze Polovine ne odgovara koncepcijama i stilu koji njeguju. U međuvremenu, jedan savezni žiri, ocjenjujući pjevače narodnih pjesama, dao je visoku ocjenu Himzi Polovini, naročito ističući njegov stil i afinitet prema višim estetskim vrijednostima u sadržaju pjesme. I žiri je kao i slušaoci bio impresioniran kada je Himzo, kako to samo on umije, tiho i osjećajno, zapjevao: Nevjera je tuga golema na srcu...

Himzo je pjevao skoro o svim gradovima Bosne i Hercegovine, o lijepom gradu Višegradu, o postanku Banja Luke, o Saraj Bosni - Sarajevu divnom mjestu, o Tuzli koju je opasala guja, o hairima koje gradi Mehmed paša Sokolović po Bosni...

Nakon njegovog posljednjeg koncerta, preminuo je u Plavu (Crna Gora) 5. augusta 1986. godine, od posljedica srčanog udara. Po izjavi negovog brata Mirze Polovine, posljednja pjesma koju je otpjevao bila je Emina.

Sahranjen je na groblju Bare u Sarajevu.

Nakon smrti, Himzino muzičko djelo ostaje još popularnije, te mnoge radio stanice i disko kuće presnimavaju njegove muzičke materijale i emituju ih.

Bio je oženjen sa Fikretom Medošević. Imao je kćerku Rubinu i sina Edmira.

Priznanja

uredi

Za svoju umjetnost primio je mnoga priznanja, među kojima: Estradnu nagradu BiH i bivše Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske ploče, diplome i mnoga priznanja koja je za života primio.

Najpoznatije interpretacije

uredi

Zahvaljujući Himzi Polovini mnoge zaboravljene pjesme su ostale zabilježene za sva vremena. Neke od njih su i:

Diskografija

uredi
  • Stade se cvijeće bosom kititi (1958)[2]
  • Gonđe ružo u zelenom sadu (1958)[3]
  • Pokraj kuće male (1958)[4]
  • Gonđe ružo u zelenom sadu / Mustafu majka budila (1960)[5]
  • Kad se Jangin iz Sokaka pomoli (1963)[6]
  • Telal viče (1963)[7]
  • Moj behare / Pjesma o Mehmed-Paši Sokoloviću (1963)[8]
  • Emina / Hasanagin Sevdah (Što te nema) (1964)[9]
  • Azra (oktobar 1965)[10]
  • Stade se cvijeće rosom kititi (maj 1966)[11]
  • Ehlimana (1967)[12]
  • Mila majko, šalji me na vodu / U sotonu jedne proljetne noći (1969)[13]
  • Jutros prođoh kroz čaršiju / Dvore gradi komadina Mujo (1969)[14]
  • Jesi li čula dušo? / Otputovah u daljine (1970)[15]
  • U Stambolu na Bosforu / Okladi se momče i djevojče (1971)[16]
  • Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine (novembar 1972)[17]
  • U sutonu jedne proljetne noći (1975)[18]
  • Kradem ti se u večeri (1976)[19]
  • Emina / U Stambolu na Bosforu (1977)[20]
  • Kliknu vila sa vrha porima (1979)[21]
  • Mehmed Paša tri cara služio / U lijepom, starom, gradu Višegradu (1980)[22]
  • Mila majko, šalji me na vodu / Djevojka je zelen bor sadila (1982)[23]
  • Sevdah i suze (septembar 1984)[24]
  • Magla pala od pola Saraj'va (1987)[25]
  • Himzo Polovina (1988)[26]
  • Voljelo se dvoje mladih / Pod skočićem trava pogažena[27]
  • Nema lijepše cure / Pusti me, majko[28]
  • Emina, Croatia Records
  • Sarajevo, divno mjesto, Naraton
  • Sevdah i suze, Naraton
  • Hitovi, Croatia Records (2000)
  • Sevdalinke, Naraton (2000)

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "Geologija pesme". Vreme. 7. 12. 2006. Arhivirano s originala, 30. 7. 2013. Pristupljeno 20. 5. 2013.
  2. ^ "Stade se cvijeće rosom kititi". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  3. ^ "Gonđe ružo u zelenom sadu". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  4. ^ "Pokraj kuće male". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  5. ^ "Gonđe ružo u zelenom sadu / Mustafu majka budila". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  6. ^ "Kad se Jangin iz Sokaka pomoli". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  7. ^ "Telal viče". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  8. ^ "Moj behare / Pjesma o Mehmed-Paši Sokoloviću". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  9. ^ "Emina / Hasanagin Sevdah (Što te nema)". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  10. ^ "Azra". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  11. ^ "Stade se cvijeće rosom kititi". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  12. ^ "Ehlimana". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  13. ^ "Mila majko, šalji me na vodu / U sotonu jedne proljetne noći". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  14. ^ "Jutros prođoh kroz čaršiju / Dvore gradi komadina Mujo". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  15. ^ "Jesi li čula dušo? / Otputovah u daljine". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  16. ^ "U Stambolu na Bosforu / Okladi se momče i djevojče". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  17. ^ "Narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  18. ^ "U sutonu jedne proljetne noći". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  19. ^ "Kradem ti se u večeri". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  20. ^ "Emina / U Stambolu na Bosforu". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  21. ^ "Kliknu vila sa vrha porima". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  22. ^ "Mehmed Paša tri cara služio / U lijepom, starom, gradu Višegradu". Discogs. Arhivirano s originala, 9. 7. 2014. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  23. ^ "Mila majko, šalji me na vodu / Djevojka je zelen bor sadila". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  24. ^ "Sevdah i suze". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  25. ^ "Magla pala od pola Saraj'va". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  26. ^ "Himzo Polovina". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  27. ^ "Voljelo se dvoje mladih / Pod skočićem trava pogažena". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.
  28. ^ "Nema lijepše cure / Pusti me, majko". Discogs. Pristupljeno 15. 5. 2013.

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Himzo_Polovina&oldid=3556660"