Hillary Clinton
Hillary Diane Rodham Clinton (rođena Rodham; 26. oktobra 1947) američka je političarka, diplomatkinja, pravnica i spisateljica koja je bila 67. državna sekretarka SAD-a od 2009. do 2013. tokom mandata predsjednika Baracka Obame.
| Hillary Clinton | |
|---|---|
.jpg) | |
| 67. Državni sekretar SAD | |
| Vrijeme na vlasti 21. januar 2009 – 1. februar 2013. | |
| Prethodnik | Condoleezza Rice |
| Nasljednik | John Kerry |
| Savezna senatorka iz države New York | |
| Vrijeme na vlasti 3. januar 2001 – 21. januar 2009 | |
| Prethodnik | Daniel Patrick Moynihan |
| Nasljednik | Kirsten Gillibrand |
| Prva dama Sjedinjenih Američkih Država | |
| Vrijeme na vlasti 20. januar 1993 – 20. januar 2001. | |
| Prethodnik | Barbara Bush |
| Nasljednik | Laura Bush |
| Rođenje | 26. oktobar 1947 Chicago, Illinois, SAD |
| Nacionalnost | Amerikanka |
| Politička stranka | Demokratska stranka (1968–trenutno) Republikanska stranka (do 1968) |
| Porodica | |
| Djeca | Chelsea Clinton |
| Obrazovanje | Univerzitet Yale Koledž Wellesley |
| Potpis |  |
Također je bila savezna senatorka iz države New York od 2001. do 2009., prva dama SAD-a od 1993. do 2001. kao supruga predsjednika Billa Clintona i kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 2016. Clinton je prva ženska kandidatkinja neke veće stranke i prva žena koja je osvojila većinu glasova na predsjedničkim izborima u američkoj historiji.
Biografija uredi
Odgojena u čikaškom predgrađu Park Ridge, Clinton je 1969. godine diplomirala na Wellesley Collegeu i stekla zvanje doktora medicine na Pravnom fakultetu Yale 1973. Nakon službovanja kao pravni savjetnik u Kongresu, preselila se u Arkansas i udala za budućeg predsjednika Billa Clintona 1975. godine; njih dvoje su se upoznali na Yaleu. 1977. godine osnovala je Arkansas Advocates for Children and Families. Imenovana je prvom ženskom predsjednicom pravne službe korporacije 1978. godine, a sljedeće godine postala je prvom ženskom partnericom u odvjetničkom društvu Little Rock's Rose. The National Law Journal dva puta ju je naveo kao jednu od stotinu najuticajnijih pravnika u Americi. Clinton je bila prva dama Arkansasa od 1979. do 1981. i ponovno od 1983. do 1992. Kao prva dama Sjedinjenih Američkih Država, Clinton se zalagala za reformu zdravstvene zaštite. Njezina glavna inicijativa - plan zdravstvene zaštite Clinton - 1994. nije uspjela dobiti odobrenje Kongresa. Clinton je 1997. i 1999. igrala vodeću ulogu u zagovaranju stvaranja Državnog programa dječijeg zdravstvenog osiguranja, Zakona o usvojenju i sigurnim porodicama i Zakona o neovisnosti o hraniteljstvu. Clinton se zalagala za rodnu ravnopravnost na UN-ovoj konferenciji o ženama 1995. godine. Njezina bračna veza našla se pod lupom javnosti tokom skandala Lewinsky, zbog čega je izdala izjavu koja je potvrdila njenu predanost braku.
.jpg)
Clinton je 2000. godine izabrana za prvu žensku senatorku iz države New York. Ponovno je izabrana 2006. i predsjedala je Demokratskim upravnim i terenskim komitetom Senata od 2003. do 2007. Tokom svog mandata u Senatu, Clinton se zalagala za medicinske beneficije za one koji su prvi reagirali čije je zdravlje oštećeno u napadima 11. septembra.[1] Podržala je rezoluciju kojom se odobrava rat u Iraku 2002. godine, ali se usprotivila rastu američkih trupa 2007. Clinton se 2008. kandidirala za predsjednicu, ali je poražena od konačnog pobjednika Baracka Obame u demokratskim predizborima. Clinton je bila američka državna sekretarka u prvom mandatu Obamine administracije od 2009. do 2013. godine. Tokom svog mandata Clinton je uspostavila četverogodišnju reviziju diplomacije i razvoja. Arapskom proljeću odgovorila je zagovarajući vojnu intervenciju u Libiji, ali su je republikanci oštro kritizirali zbog neuspjeha u sprečavanju ili adekvatnom odgovoru na napad u Bengaziju 2012. godine. Clinton je pomogla organizirati diplomatsku izolaciju i režim međunarodnih sankcija protiv Irana, nastojeći da ga prisili da smanji svoj nuklearni program; taj je napor na kraju doveo do multinacionalnog nuklearnog sporazuma JCPOA 2015. Njezina upotreba privatnog servera e-pošte dok je bila državna sekretarica bila je predmet intenzivnog nadzora; iako protiv Clinton nije podignuta optužnica, kontroverza oko e-pošte bila je najobuhvatnija tema tokom predsjedničkih izbora 2016. godine.
Clinton je drugu predsjedničku kandidaturu ostvarila 2016. Nakon pobjede u demokratskoj nominaciji, kandidirala se na općim izborima, zajedno sa senatorom iz Virginije Timom Kaineom. Clinton je izgubila predsjedničke izbore od republikanskog protivnika Donalda Trumpa na Kolegiju izbornika, uprkos tome što je pobijedila na pluralu glasanja.[2] Nakon gubitka, napisala je svoje treće memoare "Šta se dogodilo" i pokrenula "Naprijed zajedno", političku akcionu organizaciju posvećenu prikupljanju sredstava za progresivne političke grupe. Trenutna je kancelarka Univerziteta u Belfastu u Sjevernoj Irskoj.
Reference uredi
- ^ McAfee, Tierney (9. 9. 2016). "How Hillary Clinton and Donald Trump Responded to the 9/11 Attacks". PEOPLE.com. Pristupljeno 21. 8. 2019.
- ^ "Donald Trump je novi predsjednik SAD-a". Klix.ba. Pristupljeno 9. 11. 2016.
Vanjski linkovi uredi
| Commons ima datoteke na temu: Hillary Clinton |