Gnetum je rod golosjemenjača, jedini u (monotipskoj) porodici Gnetaceae i (također monotipskom) redu Gnetales. Uključuje tpropske zimzelene stablašice, grmove i lijane. Za razliku od ostalih golosjemenjača, u ksilemu imaju provodne elemente. Za neke vrste se predlaže da su prve biljke koje su oprašivali insekti – jer se njihovi fosili javljaju zajedno sa izumrlim oprašivačima škorpijama.[2]

Gnetum
Gnetum latifolium var. funiculare
Gnetum latifolium var. funiculare
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaGnetophyta
RazredGnetopsida
Thomé
RedGnetales
Luersson
PorodicaGnetaceae
Lindley
RodGnetum
L.
Vidi tekst
Sinonimi
  • Gnemon Rumph. ex Kuntze
  • Thoa Aubl.
  • Abutua Lour.
  • Arthostema Neck.[1]

Molekularne filogenije zasnovane na jedarnim i plastidnim sekvencama većine vrsta ukazuju na hibridizaciju nekih od vrsta jugoistočne Azije. Fosilni kalibrirani molekulski satovi sugeriraju da su loze gnetuma koje se danas nalaze u Africi, Južnoj Americi i jugoistočnoj Aziji rezultat drevnog raseljavanja na velike daljine morskom vodom.[3][4]

Vrste

uredi

Upotreba

uredi

Mnoge vrste roda "Gnetum" jestive su, pri čemu se sjemenke peku, a lišće koristi kao lisnato povrće.[5]

Galerija

uredi
 
Gnetum luofuense
 
Gnetum africanum
 
Gnetum gnemon
 
Gnetum gnemon
 
Gnetum gnemon

Reference

uredi
  1. ^ Kew World Checklist of Selected Plant Families
  2. ^ Ren D, Labandeira CC, Santiago-Blay JA, Rasnitsyn A, Shih CK, Bashkuev A, Logan MA, Hotton CL, Dilcher D. (2009). Probable Pollination Mode Before Angiosperms: Eurasian, Long-Proboscid Scorpionflies. Science, 326 (5954), 840-847. doi:10.1126/science.1178338
  3. ^ Won H, Renner SS: The internal transcribed spacer of nuclear ribosomal DNA in the gymnosperm Gnetum. Molecular Phylogenetics and Evolution 2005, 36:581-597. doi:10.1016/j.ympev.2005.03.011
  4. ^ Won, H., and S. S. Renner. 2006. Dating dispersal and radiation in the gymnosperm Gnetum (Gnetales) – clock calibration when outgroup relationships are uncertain. Systematic Biology 55(4): 610-622. doi:10.1080/10635150600812619
  5. ^ Hoe, V.B. and Siong, K.H., "The Nutritional Value of Indigenous Fruits and Vegetables in Sarawak,"Asia-Pacific Journal of Clinical Nutrition, Vol. 8, no. 1, 1998, pp 24-31

Vanjski linkovi

uredi