Dunavska komisija

Dunavska komisija je međunarodna organizacija dunavskih zemalja za plovidbu i prijevoz Dunavom.

Zemlje članice (tamnozeleno) i zemlje posmatrači (svijetlozeleno) Dunavske komisije

Cilj organizacije je slobodna plovidba Dunavom i štićenje interesa dunavskih zemalja, te stvaranje bližih privrednih i kulturnih veza zemalja članica s drugim zemljama. Svaka zemlja članica zadužena je za upravljanje vlastitim dijelom rijeke. Komisija je odgovorna za stvaranje tehničkog i pravnog okvira za plovidbu Dunavom.

Ova organizacija nije isto što i Međunarodna komisija za zaštitu Dunava koja je osnovana 1998. godine, i čiji je glavni cilj zaštita vode i okoliša Dunava.

Svaka zemlja ima jednog predstavnika u komisiji, između kojih se na mandat od tri godine izabiru predsjednik, potpredsjednik i sekretar.

Sjedište organizacije je od 1954. godine u Budimpešti u Mađarskoj. Službeni jezici su njemački, francuski i ruski.

Zemlje članice

uredi

Zemlje članice Dunavske komisije su:

Zemlje posmatrači

uredi

Zemlje sa statusom posmatrača u Dunavskoj komisiji su:

Historija

uredi

Prva Dunavska komisija je stvorena Pariskim mirovnim sporazumom koji je potpisan 30. marta 1856. godine, i kojim je okončan Krimski rat. Ova komisija je trajala do 1938. godine.

Današnja komisija je stvorena konferencijom u Beogradu koja je održana 18. augusta 1948. godine. Sporazum su potpisale Bugarska, Mađarska, Rumunija, Čehoslovačka, Ukrajina, Sovjetski Savez i Jugoslavija, a stupio je na snagu 11. maja 1949. godine. Godine 1960. je u komisiju primljena i Austrija, a Njemačka je u komisiju ušla tek 1998. godine, pedeset godina nakon osnivanja. Njenom ranijem članstvu protivio se SSSR.

Vanjski linkovi

uredi