Dlakin folikul
Dlakin folikul jest organ u sisarskoj koži.[1] Smješten je u dermnom sloju kože i sastoji se od 20 različitih tipova ćelija, od kojih svaki ima različite funkcije. Folikul dlake reguliše rast glake putem složene interakcije između hormona, neuropeptida i imunskih ćelija. Ovaj kompleks interakcija indukuje folikul dlake da proizvodi različite vrste dlaka kako se vide na različitim dijelovima tijela. Naprimjer, terminalna dlaka raste na tjemenu i lanugo pokriva tijelo fetusa u maternici i kod nekih novorođenčadi. Proces rasta dlake odvija se u različitim sekvencnim fazama. Prva faza naziva se "anagena" je faza aktivnog rasta, "telogena" je faza mirovanja, "katagena" je regresija faze folikula dlake, "egzogena" je aktivni rtast i faze kose i na kraju kenogena je faza između praznog folikula dlake i rasta nove dlake.
Funkcija dlake kod ljudi odavno je predmet interesa i dalje je važna tema u društvu, razvojnoj biologiji i medicini. Od svih sisara, ljudi imaju najdužu fazu rasta kose na tjemenu u odnosu na rast dlake na drugim dijelovima tijela. Ljudi stoljećima opisuju estetiku oblikovanje i oblačenja vlasišta. Često se koristi za komuniciranje društvenih ili kulturnih normi u društvima. Pored uloge u definiranju izgleda čovjeka, dlak vlasišta također pruža zaštitu od UV sunčevih zraka i izolator je protiv ekstremno visokih i niskih temperatura. Razlike u oblicima folikula dlake vlasišta određuju uočene etničke razlike u izgledu, dužini i teksturi dlake na glavi.
Mnogo je ljudskih bolesti kod kojih su abnormalnosti u izgledu, strukturi ili rastu dlake rani znaci lokalne bolesti folikula dlake ili sistemske bolesti. Poznate bolesti folikula dlake uključuju alopeciju ili gubitak kose, hirzutizam ili višak rasta dlake i lupus erythematosus.[2]
Struktura
urediPoložaj i raspored folikula dlake mijenjaju se po tijelu. Naprimjer, koža dlanova i tabana nema folikule dlake, dok koža vlasišta, podlaktica, nogu i genitalija ima obilne folikule. Postoje mnoge strukture koje čine dlakin folikul. Anatomski, pilolojnu jedinicu čine trijada folikula dlake, lojne žlijezde i mišića arrector pili.
Dlakin folikul sadrži:
- Papila je velika je struktura u osnovi folikula dlake.[3] Papilu uglavnom čine vezivno tkivo i kapilarna petlja. Podjela ćelija u papili je ili rijetka ili je uopće nema.
- Oko papile je matrica dlake.
- Korijenski omotač sastavljen od vanjskog i unutrašnjeg korijenskog omotača. Vanjska ovojnica korijena izgleda prazna s kuboidnim ćelijama kada se oboji s H&E boja. Unutrašnja ovojnica korijena sastoji se od tri sloja, Henleov, Huxleyev sloj i unutrašnja kožica koja je kontinuirana s najudaljenijim slojem vlakna dlake.
- Izbočina se nalazi u vanjskoj ovojnici korijena, na mjestu umetanja mišića . U njemu se nalazi nekoliko vrsta matičnih ćelija koje opskrbljuju čitav folikul novim ćelijama i sudjeluju u zacjeljivanju epiderme nakon pojave rana.[4][5] Stem cells express the marker LGR5+ in vivo.[6]
Ostale strukture povezane s folikulom dlake uključuju čašu u kojoj folikul raste, poznatu kao infundibulum,[7] mišiće arrector pili muscles, lojne žlijezde i apokrine znojne žlijezde. Receptori dlakinog folikula osjećaju položaj dlake.
Za folikul je pričvršćen sićušni snop mišićnih vlakana zvani arrector pili. Ovaj je mišić odgovoran za to da korijen folikula postane okomitiji na površinu kože i da folikul malo strši iznad okolne kože (piloerekcija) i pora obloženih kožnim uljem . Ovaj postupak rezultira tzv. guščjom dlakom (ili guščjim mesom).
Na folikul je takođe pričvršćena lojna žlezda, koja proizvodi masnu ili voštanu supstancu sebum. Što je veća gustoća dlake, to je više lojnih žlijezda.
Varijacija
urediPostoje etničke razlike u nekoliko različitih karakteristika dlake. Razlike u izgledu i teksturi kose nastaju zbog mnogih faktora: položaja dlakinog bulbusa u odnosu na folikul dlake, veličine i oblika dermne papile i zakrivljenosti folikula dlake.[1] Presjek dlakinog folikula u vlasištu kavkazoida ima eliptični oblik i stoga stvara ravnu ili valovitu kosu, dok je kod naroda afričkog porijekla zakrivljeniji što rezultira rastom čvrsto kovrdžave („frćkave“) dlake'
Grupa | Dijametar
(mikrometeri) |
Oblik poprečnog presjeka | Izgled |
---|---|---|---|
Plavokosi kavkazoidi | 40–80 | Elipsoidan | Ravna ili talasasta |
Tamnokosi/smeđokosi/ crnokosi/crvenokosi kavkazoidi |
50–90 | Elipsoidan | Ravna uli talasasta |
Crni | 60–100 | Elipsoidan i vrpčast | Kovrdžava |
Azijati | 80–100 | Okrugao | Ravna |
Životinja | Dijametar
(mikrometri) |
Oblik poprečnog presjeka | Izgled |
---|---|---|---|
Čimpanza | 101-113 | Okruglast | Ravna |
Orangutan | 140-170 | Okruglast | Ravna |
Bizon | 110 | Okruglast | Ravna |
Razvoj
urediU maternici epitel i osnovni mezenhim međusobno djeluju formirajući dlakine folikule.[10][11]
Starenje
urediKljučni aspekt gubitka kose s godinama je starenje folikula dlake. Obnovu folikula dlake održavaju matične ćelijee povezane sa svakim folikulom. Starenje folikula dlake pripremljeno trajnim ćelijskim odgovorom na oštećenje DNK koje se akumulira u obnavljanju matičnih ćelija tokom starenja.[12] Ovaj odgovor na oštećenje uključuje proteolizu kolagena tipa XVII, neutrofilnom elastazom, kao odgovor na oštećenje DNK u matičnim ćelijama folikula dlake. Proteoliza kolagena dovodi do uklanjanja oštećenih ćelija, a zatim do krajnje minijaturizacije folikula dlake.
Rast dlake
urediDlaka raste u ciklusima različitih faza:[13] anagena je faza rasta. katagena je faza koja uključuje ili nazaduje i telogen, faza mirovanja (imena izvedena pomoću grčkih prefiksa ana-, kata- i telos- što znači gore, dolje i na kraju). Svaka faza ima nekoliko morfološki i histološki prepoznatljivih potfaza. Prije početka ciklusa je faza folikulske morfogeneze (formiranje folikula). Postoji i faza opadanja, ili egzogena, koja je neovisna od anagene i telogene, u kojoj opada jedna ili nekoliko dlačica koje mogu nastati iz jednog folikula. Obično je do 90% folikula dlake u anagenoj fazi, dok je 10-14% u telogenoj i 1-2% u katagenoj. Dužina ciklusa varira ovisno o različitim dijelovima tijela. Za obrve, ciklus se završava za otprilike četiri mjeseca, dok vlasištu treba 3-4 godine da završi; to je razlog što dlake na obrvama imaju puno kraću granicu dužine u odnosu na dlaku na glavi. Cikluse rasta kontrolira hemijski signal poput epidermnog faktora rasta. DLX3 je presudni regulator diferencijacije i ciklusa folikula dlake.[14][15]
Anagena faza
urediAnagena je aktivna faza rasta dlakinog folikula[16] tokom koje se korijen dlake brzo dijeli, dodajući se u osovinu dlake. U ovoj fazi dlaka raste oko 1 cm svakih 28 dana. Dlaka vlasišta ostaje u ovoj aktivnoj fazi rasta 2–7 godina; ovaj period je genetički uvjetovan. Na kraju anagenske faze nepoznati signal uzrokuje prelazak folikula u katagenu fazu.
Katagena faza
urediKatagena je kratka prijelazna faza, koja se događa na kraju anagene faze.[17] Označava kraj aktivnog rasta dlake. Ova faza traje otprilike 2-3 sedmice dok se dlačica pretvara u dlaku. Cilindrična dlaka nastaje tokom faze katagena kada se dio folikula dlake u dodiru s donjim dijelom dlake prikači za osovinu dlake. Ovim postupkom dlaka se isključuje iz opskrbe krvlju i iz ćelija koje proizvode novu dlaku. Kad se dlaka u obliku palice potpuno formira, otprilike za dvije sedmice, folikul dlake ulazi u fazu telogena.
Telogena faza
urediTelogena je faza mirovanja folikula dlake.[18] Kada je tijelo izloženo ekstremnom stresu, čak 70 posto dlake može prerano ući u telogenu fazu i početi opadati, što uzrokuje primjetan gubitak kose. Ovo stanje se naziva telogenki efluvij.[19] Štapičasta dlaka konačni je proizvod folikula dlake u telogenoj fazi i mrtva je, potpuno keratinizirana.[10] Pedeset do stotinu dlačica svakodnevno opada s normalnog vlasišta.[10]
Vremenski slijed
uredi- Vlasište: Vrijeme trajanja ovih faza varira od osobe do osobe. Na to utiču različita boja kose i oblik folikula.
- Anagena faza, 2–8 godina (povremeno i mnogo duže);
- Katagena faza, 2–3 sedmice;
- Telogena faza, oko 3 mjeseca;
- Obrve:
- Anagena faza, 4–7 mjeseci
- Katagena fata, 3–4 sedmice
- Telogena faza, oko 9 mjeseci
Klinički značaj
urediBolest
urediMnogo je ljudskih bolesti kod kojih su abnormalnosti u izgledu, strukturi ili rastu dlake rani znaci lokalne bolesti folikula dlake ili sistemske bolesti. Dobro poznate bolesti folikula dlake uključuju alopeciju ili gubitak kose, hirzutizam ili višak rasta kose, i lupus erythematosus.[2] Stoga je razumijevanje funkcije normalnog folikula dlake od ključne važnosti za dijagnosticiranje i liječenje mnogih dermatoloških i sistemskih bolesti s abnormalnostima dlake.[2]
-
Muška alopecija
-
Alopecijska skala
-
Lupus erythematosus
-
Hidradenitis suppurativa
Obnavljanje dlake
urediFolikuli dlake čine osnovu dva primarna metoda transplantacije kose u obnavljanju dlake, transplantacije folikulske jedinice (FUT) i ekstrakcija folikulske jedinice (FUE) . U svakoj od ovih metoda, prirodne skupine od jedne do četiri dlake, nazvane folikulske jedinice, ekstrahiraju se iz pacijenta koji obnavlja kosu, a zatim hirurški implantiraju u ćelavo područje tjemena pacijenta, poznato kao područje primatelja. Ti se folikuli vade iz donorskih područja vlasišta ili drugih dijelova tijela koji su obično otporni na efekte minijaturizacije hormona DHT. Upravo je ova minijaturizacija vlasi dlake primarni prediktivni pokazatelj androgene alopecije,[20] obično se zvane ćelavost muškog obrasca ili gubitak kose kod muškaraca. Kada se ovi otporni DHT folikuli transplantiraju u područje primatelja, nastavljaju rasti u normalnom ciklusu dlake, pružajući tako pacijentu koji obnavlja kosu trajnu, prirodno rastuću kosu. Više od 60% muškaraca i 10% žena pati od gubitka kose.[21]
Iako transplantacija kose datira iz 1950-ih,[22] a kultura čupanih ćelija folikula ljudskog dlaka in vitro od ranih 1980-ih,[23] tek 1995. je u medicinsku literaturu uvedena transplantacija kose pomoću pojedinih folikulskih jedinica.[24]
Reference
uredi- ^ a b c Blume-Peytavi, Ulrike (2008). Hair growth and disorders. Berlin: Springer. ISBN 9783540469117. OCLC 272298782.
- ^ a b c Gilhar, Amos; Etzioni, Amos; Paus, Ralf (19. 4. 2012). "Alopecia areata". The New England Journal of Medicine. 366 (16): 1515–1525. doi:10.1056/NEJMra1103442. ISSN 1533-4406. PMID 22512484.
- ^ Pawlina, Wojciech; Ross, Michael W.; Kaye, Gordon I. (2003). Histology: a text and atlas: with cell and molecular biology. Hagerstown, Maryland: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 978-0-683-30242-4.
- ^ Ma DR; Yang EN; Lee ST (2004). "A review: the location, molecular characterisation and multipotency of hair follicle epidermal stem cells". Ann. Acad. Med. Singap. 33 (6): 784–8. PMID 15608839.
- ^ Cotsarelis G (2006). "Epithelial stem cells: a folliculocentric view". J. Invest. Dermatol. 126 (7): 1459–68. doi:10.1038/sj.jid.5700376. PMID 16778814.
- ^ Lin, K. K.; Andersen, B. (2008). "Have Hair Follicle Stem Cells Shed Their Tranquil Image?". Cell Stem Cell. 3 (6): 581–582. doi:10.1016/j.stem.2008.11.005. PMID 19041772.
- ^ "Histologic Diagnosis of Inflammatory Skin Diseases, Chapter 1. Embryologic, Histologic, and Anatomic Aspects". Derm101.com. Arhivirano s originala, 21. 10. 2012.
- ^ Chernova, Olga (maj 2014). "Scanning electron microscopy of the hair medulla of orangutan, chimpanzee, and man". Journal of Biological Sciences. 456 (1): 199–202. doi:10.1134/S0012496614030065. PMID 24985515.
- ^ S.V, Kshirsagar (juli 2009). "Comparative Study of Human and Animal Hair in Relation with Diameter and Medullary Index" (PDF). Indian Journal of Forensic Medicine and Pathology. 2 (3). Arhivirano s originala (PDF), 22. 12. 2021. Pristupljeno 29. 12. 2021.
- ^ a b c Paus R; Cotsarelis G (august 1999). "The biology of hair follicles". N. Engl. J. Med. 341 (7): 491–7. doi:10.1056/NEJM199908123410706. PMID 10441606.
- ^ "Hair Follicle". 27. 11. 2017. Arhivirano s originala, 16. 12. 2018. Pristupljeno 2. 2. 2021. Wednesday, 19 December 2018
- ^ Matsumura H, Mohri Y, Binh NT, Morinaga H, Fukuda M, Ito M, Kurata S, Hoeijmakers J, Nishimura EK (2016). "Hair follicle aging is driven by transepidermal elimination of stem cells via COL17A1 proteolysis". Science. 351 (6273): aad4395. doi:10.1126/science.aad4395. PMID 26912707.
- ^ K. S. Stenn; R. Paus (1. 1. 2001). "Controls of Hair Follicle Cycling". Physiological Reviews. 81 (1): 449–494. doi:10.1152/physrev.2001.81.1.449. PMID 11152763. (comprehensive topic review, successor to landmark review of 1954 by HB Chase)
- ^ Hwang, J.; Mehrani, T.; Millar, S. E.; Morasso, M. I. (2008). "Dlx3 is a crucial regulator of hair follicle differentiation and cycling". Development. 135 (18): 3149–3159. doi:10.1242/dev.022202. PMC 2707782. PMID 18684741.
- ^ Park, G. T.; Morasso, M. I. (2002). "Bone morphogenetic protein-2 (BMP-2) transactivates Dlx3 through Smad1 and Smad4: Alternative mode for Dlx3 induction in mouse keratinocytes". Nucleic Acids Research. 30 (2): 515–522. doi:10.1093/nar/30.2.515. PMC 99823. PMID 11788714.
- ^ Brannon, Maryland, Heather. "Anagen Phase". The New York Times. Arhivirano s originala, 6. 9. 2015. Pristupljeno 14. 11. 2007.
- ^ Brannon, Maryland, Heather. "Categen Phase". The New York Times. Arhivirano s originala, 6. 9. 2015. Pristupljeno 14. 11. 2007.
- ^ Brannon, Maryland, Heather. "Telogen Phase". The New York Times. Arhivirano s originala, 8. 2. 2009. Pristupljeno 14. 11. 2007.
- ^ S Malkud (1. 9. 2015). "Telogen Effluvium: A Review". J Clin Diagn Res. 9 (9): WE01–3. doi:10.7860/JCDR/2015/15219.6492. PMC 4606321. PMID 26500992.
- ^ Bernstein RM; Rassman WR (septembar 1997). "Follicular transplantation. Patient evaluation and surgical planning". Dermatol Surg. 23 (9): 771–84, discussion 801–5. doi:10.1111/j.1524-4725.1997.tb00417.x. PMID 9311372.
- ^ "What Is Clarifying Shampoo & Does Your Hair Need It?". Mapleholistics.com. 29. 6. 2017. Pristupljeno 3. 6. 2019.
- ^ Orentreich N (novembar 1959). "Autografts in alopecias and other selected dermatological conditions". Ann. N. Y. Acad. Sci. 83 (3): 463–79. doi:10.1111/j.1749-6632.1960.tb40920.x. PMID 14429008.
- ^ Wells J; Sieber VK (decembar 1985). "Morphological characteristics of cells derived from plucked human hair in vitro". Br. J. Dermatol. 113 (6): 669–75. doi:10.1111/j.1365-2133.1985.tb02402.x. PMID 2420350.
- ^ Bernstein RM; Rassman WR; Szaniawski W; Halperin A (1995). "Follicular Transplantation". Intl J Aesthetic Restorative Surgery. 3: 119–32. ISSN 1069-5249. OCLC 28084113.
Vanjski linkovi
uredi- Dlakin folikul na Wikimedia Commonsu