Kupres
Kupres je naselje i sjedište istoimene općine u Bosni i Hercegovini, smješten na krajnjem sjeveru Livanjskog kantona. Mjesto je poznato po zimskim turističkim sadržajima, kada je omiljeno okupljalište skijaša iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske (ponajviše Dalmacije) i susjednih zemalja.
| Kupres | ||
| Općina i naselje | ||
 Panorama Kupresa
| ||
|
||
| Službeni naziv: Općina Kupres | ||
| Država |  Bosna i Hercegovina
| |
|---|---|---|
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine | |
| Kanton | Kanton 10 | |
| Općina | Kupres | |
| Nadmorska visina | 1.182 m | |
| Koordinate | 43°59′34.3″N 17°16′37.7″E / 43.992861°N 17.277139°E | |
| Površina | ||
| - Naselje | 12.6[2] km2 | |
| - Općina | 569.8[1] km2 | |
| Stanovništvo | ||
| - Naselje | 3.099[2] (2013) | |
| - Općina | 5.573[1] (2013) | |
| Gustoća | ||
| - Naselje | 245.95[2] /km2 | |
| - Općina | 9.78[1] /km2 | |
| Gradonačelnik | Milan Raštegorac[3] (HDZ 1990) | |
| Vremenska zona | Srednjoevropsko vrijeme | |
| Poštanski broj | 80320 | |
| Pozivni broj | (+387) 34 | |
| Matični broj | 129232[4] | |
| Matični broj općine | 11517 | |
  Kupres u Bosni i Hercegovini
| ||
| Veb-sajt: Općina Kupres | ||
Historija
Kupres je 10. aprila 1992. bio okupiran od strane JNA. Bio je oslobođen tek 1994. u Operaciji Cincar, prvoj zajedničkoj akciji HVO-a i Armije Bosne i Hercegovine nakon okončanja Bošnjačko-hrvatskog sukoba.
Geografija
Polja
Kupreško polje je velika kraška visoravan smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja. Pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, dugačko je 24 km, široko 10 km i površine 93 km2. Geološki mu je sastav od verfenskih škriljevaca, u širini djelomično od pješćenika, vapnenca, dolomita i slojeva melofira. U južnim je krajevima pokriveno neogenim jezerskim talozima, glinom i šljunkom.
Kupreški kraj obuhvata osim Kupreškog polja još dvije znatno manje kraške visoravni: Vukovsko polje i Ravno. Nalaze se na oko 1135 m nad morem i imaju po oko 20 km2. Vukovsko polje dijele od Kupreškog polja Lupoglav, Crni vrh i Osoje, a od Ravnog Ravašnica (1565 m). Između Vukovskog polja i Ramske kotline izdiže se visoka Raduša s oštrim šiljkom Idovcem (1956 m), koju opet sa Stožerom povezuje Siver (1562 m). Ravanjsko polje od Duvanjskog dijeli vodom oskudna planina Pakline (1503 m) i Ljubuša (1797 m). Između Kupreškog i Glamočkog polja leži jednako tako bezvodna visoravan Hrbine, ispresjecana s više gorskih lanaca.
Planine
Kupreška visoravan sa svih strana je okružena planinama. To su na sjeveroistoku Mosor (1371 m), Stražbenica (Vučkovac 1504 m), Velika Plazenica (Demirovac 1766 m), Mala Vrata, Mala Plazenica (1556 m), pa sedlo Kupreška ili Velika Vrata (1384 m) i planina Stožer (1758 m); na jugoistoku Lupoglava (1448 m), Crni Vrh (1506 m), Osoje (1439 m), Javorni Vrh (1468 m); na jugu i jugozapadu Batoglav (1272 m), Kozja Glava (1482 m), Malovan (1828 m), Jaram (1662 m) i Kurljaj (1593 m); na zapadu i sjeverozapadu Krvajac (1662 m) i Mali Vitorog (1748 m). Ove planine su međusobno povezane sa nekoliko manje značajnih planina. Sve su uglavnom pokrivene šumom i livadama, koje daju izvrsnu stočnu hranu. Sjeveroistočne planine su razvodno gorje, pa im s jedne strane teku vode u Jadransko, a s druge strane u Crno more.
Vodotoci
Kupreški kraj se sastoji iz tri hidrografski dosta samostalne kotline: Bajramovačku na sjeveru, Mrtvičku u sredini i Milačku na jugu. Najneravnije tlo je bajramovačkog dijela, gdje su mnogobrojne kose, uvale i vrtače velikih razmjera, a tek na zapadu je prostrana ravan. Tuda protiče rječica Mrtvaja koja izvire kod sela Stražbenice, teče prema sjeverozapadu i ponire na kraju polja, blizu Šemanovaca. Mrtvičkom kotlinom teče rječica Mrtvica, u koju se ulijevaju potoci Smrdelj, Karićevac i Jazmak. Teče prema zapadu i sjeverozapadu i uvire pod Kurljanjem, odnosno pod Jarmom kod mlina Mate Dumančića-Knezića. Milačkom kotlinom teče Milač, vodom najobilatija kupreška ponornica.
Jezera
Najveće jezero u kupreškoj općini je Kukavičko jezero kod sela Kukavice. To je glacijalno jezero površine 3750 m2, bogato je pastrmkom i rakom. Uz dva manja glacijalna jezera, Turjača površine 2500 m2 i Rastičevo površine 1900 m2, u kupreškom kraju je preko 20 vrtača glinenog podnožja, u kojima se voda zadržava čineći jezerca sa 100-200 m promjera. Neka od njih imaju svoje vlastite izvore.
Klima
Klimatske prilike ovog kraja uveliko definira nadmorska visina od 1120 do 1150 m. Klima je planinsko-alpska, oštra, s prosječnom godišnjom temperaturom od 5.7° C. Godišnje je u prosjeku 141 dan s padavinama, od toga 55 sa snijegom. Zbog snažnih planinskih vjetrova hladnoća je velika i česte su snježne vijavice.
Kultura
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Kupres se nalaze sljedeći spomenici:
- "Crkva Blagovijesti Presvete Bogorodice u Donjem Vukovskom", (graditeljska cjelina),
- "Otinovci, (arheološko područje sa ostacima crkava iz V, XV i XIX vijeka),
- "Prahistorijska gradina i nekropola sa stećcima Ravanjska Vrata (Donja i Gornja nekropola)" (historijsko područje). [5]
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Kupres
| Sastav stanovništva – općina Kupres | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[1] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 5 057 (100,0%) | 9 618 (100,0%) | 10 098 (100,0%) | 11 496 (100,0%) | |||
| Hrvati | 4 474 (88,47%) | 3 813 (39,64%) | 3 947 (39,09%) | 4 425 (38,49%) | |||
| Srbi | 318 (6,288%) | 4 864 (50,57%) | 5 169 (51,19%) | 6 252 (54,38%) | |||
| Bošnjaci | 255 (5,043%) | 1 802 (8,339%) | 1 745 (7,378%) | 1 763 (6,637%) | |||
| Ostali | 10 (0,198%) | 72 (0,749%) | 13 (0,129%) | 25 (0,217%) | |||
| Jugoslaveni | – | 67 (0,697%) | 214 (2,119%) | 18 (0,157%) | |||
| Crnogorci | – | – | 6 (0,059%) | 13 (0,113%) | |||
| Slovenci | – | – | 2 (0,020%) | – | |||
| Makedonci | – | – | 1 (0,010%) | – | |||
| Mađari | – | – | 1 (0,010%) | – | |||
Nacionalni sastav stanovništva - naselje Kupres
| Sastav stanovništva – naselje Kupres | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[2] | 1991.[6] | 1981.[7] | 1971.[8] | ||||
| Osoba | 3 099 (100,0%) | 2 715 (100,0%) | 1 693 (100,0%) | 943 (100,0%) | |||
| Srbi | – | 1 298 (47,81%) | 727 (42,94%) | 367 (38,92%) | |||
| Hrvati | – | 963 (35,47%) | 609 (35,97%) | 433 (45,92%) | |||
| Bošnjaci | – | 1 357 (13,15%) | 1 202 (11,93%) | 1 125 (13,26%) | |||
| Jugoslaveni | – | 64 (2,357%) | 146 (8,624%) | 11 (1,166%) | |||
| Ostali | – | 33 (1,215%) | 3 (0,177%) | 3 (0,318%) | |||
| Crnogorci | – | – | 5 (0,295%) | 4 (0,424%) | |||
| Slovenci | – | – | 1 (0,059%) | – | |||
Mjesne zajednice (1991)
- MZ Blagaj - obuhvata naseljena mjesta: Barjamovci, Blagaj, Mrđanovci, Mrđebare, Novo Selo, Rastičevo, Suhova i Šemenovci
- MZ Kupres - obuhvata naseljena mjesta: Begovo Selo, Bili Potok, Botun, Brda, Donji Malovan, Goravci, Gornji Malovan, Kukavice, Kupres, Kute, Mlakva, Odžak, Olovo, Osmanlije, Otinovci, Rilić, Stražbenica, Vrila, Zanaglina, Zlosela i Zvirnjača
- MZ Ravno - obuhvata naseljena mjesta: Donje Ravno, Gornje Ravno i Mušić
- MZ Vukovsko - obuhvata naseljena mjesta: Bućovača, Donje Vukovsko, Gornje Vukovsko i Kudilji
| Narodnosni sastav stanovništva općine Kupres, po mjesnim zajednicama, prema popisu iz 1991. | ||||||
| mjesna zajednica | ukupno | Srbi | Hrvati | Bošnjaci | Jugoslaveni | ostali |
| MZ Blagaj | 1,663 | 1,247 | 400 | 0 | 1 | 15 |
| MZ Kupres | 6,603 | 2,357 | 3,411 | 725 | 66 | 44 |
| MZ Ravno | 646 | 568 | 1 | 76 | 0 | 1 |
| MZ Vukovsko | 706 | 692 | 1 | 1 | 0 | 12 |
| ukupno | 9,618 | 4,864 (50,57%) | 3,813 (39,64%) | 802 (8,33%) | 67 (0,69%) | 72 (0,74%) |
Također pogledajte
Reference
- ^ a b c d "Općina Kupres". nasbih.com. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ a b c d "Naselje Kupres". nasbih.com. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Kupres". izbori.ba. Pristupljeno 4. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5 Mart 2016. Pristupljeno 15. 2. 2016. Provjerite format datuma u parametru
|archivedate=(pomoć) - ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Kupres)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 68/9)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
- ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 15. 2. 2016.
Vanjski linkovi
| Commons ima datoteke na temu: Kupres |
