Wikipedia

Demokratska stranka (SAD)

(Preusmjereno sa Demokratska Stranka (SAD))

Demokratska stranka (engleski: Democratic Party) jedna je od dvije najjače stranke u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovana je 1828. od strane pristalica predsjednika Andrewa Jacksona, što je čini najstarijom aktivnom političkom strankom.[7] Od sredine 19. stoljeća je glavna suparnička stranka Republikanskoj stranci.

Demokratska stranka

Democratic Party
SkraćenicaD (neslužbeno)
PredsjednikJaime Harrison
Osnivač(i)
Osnovana8. januar 1828.
PrethodnikDemokratsko-republikanska stranka
SjedišteWashington, D.C., SAD
Adresa430 South Capitol St. SE
Mladi ogranakMladi demokrati Amerike
Broj članovaGubitak 47.019.985[1]
Politička pozicijaLijevi centar[2][3]
IdeologijaVećina:
Liberalizam[4]
Frakcije:
Centar[5]
Progresivizam[6]
Boje  Plava
Mjesta u Senatu
47 / 100
Mjesta u Zastupničkom domu
213 / 435
Guvernera
23 / 50
Mjesta u gornjim domovima država
857 / 1.973
Mjesta u donjim domovima država
2.425 / 5.413
Veb-sajt
http://www.democrats.org/

Demokratska stranka je prije 1860. zagovarala ograničavanje moći savezne vlade i očuvanje prava saveznih država, a protivila se uspostavljanju nacionalne banke i visokim carinama. 1860. je pitanje ropstva dovelo do raskola unutar stranke, a nakon toga je ona ostvarila pobjedu samo četiri puta na predsjedničkim izborima u periodu od 1860. do 1928. U kasnom 19. stoljeću je nastavila sa protivljenjem visokim carinama, a unutar stranke se odvijala žestoka debata u vezi zlatnog standarda. U ranom 20. stoljeću je podržavala progresivne reforme i protivila se imperijalizmu, a od 1932. joj je platforma socijalno liberalna.[8] New Deal program predsjednika Franklina D. Roosevelta je bio ključan u pridobijanju podrške katoličkih imigranata, ali je uzrokovao u slabljenju konzervativnog krila stranke.[9][10] Nakon što predsjednik Lyndon B. Johnson potpisuje Zakon o građanskim pravima Jug SAD-a postaje više naklonjen prema Republikanskoj stranci, a Sjever postaje više naklonjen prema demokratskoj. Nekoć velik utjecaj sindikata nad Demokratskom strankom je oslabio krajem 20. stoljeća, ali je radnička klasa još uvijek bitan dio baze glasačkog tijela stranke. Žene, ljudi sa višom stručnom spremom, stanovnici urbanih područja, mlađe generacije i rasne, vjerske i seksualne manjine su također bitan dio baze glasačkog tijela.[11][12][13][14]

Filozofija modernog liberalizma Demokratske stranke mješa pojmove građanskih prava i socijalne jednakosti sa podrškom za mješovitu ekonomiju. U Kongresu, stranka je veliki šator sa utjecajnim centrističkim, progresivnim i konzervativnim frakcijama.[15] Ekonomska agenda stranke uključuje podršku za zaštitu okoline, sindikate, proširenje socijalnih programa, priuštivo više obrazovanje, reformu zdravstvenog sistema, jednake mogućnosti i zaštitu potrošača.[8][16][17] Stranka podržava reformu zakona o finansiranju političkih kampanja, prava seksualnih manjina, reformu imigracionog i kažnjeničkog sistema, pooštravanje restrikcija na kupovinu i posjedovanje oružja, pravo na pobačaj, ukidanje smrtne kazne i opuštanje zakona o drogama što se tiče njene socijalne agende.[18][19][20][21][22][23][24]

Historija

uredi

Osnivanje Demokratske stranke seže u vrijeme nastanka koalicije u Kongresu i Thomasa Jeffersona 1792. godine, koji je time želio da potisne politiku tadašnjeg američkog ministra za finansije. Tokom 19. vijeka, kao protivnici tada vladajuće Republikanske stranke, Federalisti, kako su se tada zvali demokrate oko Alexandera Hamiltona, nisu bilo značajno aktivni. Reformu stranke nastavio je Andrew Jackson koji je od 1829. do 1837. bio 7. predsjednik SAD, te se i danas on, poslije Jeffersona, smatra osnivačem Demokratske stranke. Zajedno s tadašnjim senatorom države New York, Martinom Van Burenom, Jackson je temeljito reformisao stranku u periodu od 1828. do 1830, koja je u to vrijeme dominirala politikom zemlje. Njihovo djelovanje je išlo idejom interesa jednostavnih ljudi, naročito prema useljenicima i siromašnim slojevima stanovništva, pošto je u to vrijeme došlo do velikog useljavanja u SAD. Borili su se protiv protekcionizma, ropstva, zalagali su se za ograničavanje rasta gradova i ravnomjerno naseljavanje velike teritorije koja je iz dana u dan rasla k zapadu. Podržavali su i borbu protiv indijanskih plemena, upravo iz tih razloga.

Pozadina

uredi

Demokratska stranka evoluirala je iz Jeffersonian Republikanske ili Demokratsko-republikanske stranke koju su organizirali Jefferson i Madison u opoziciji protiv Federalističke stranke. Demokratsko-republikanska stranka favorizirala je republikanizam; slaba savezna vlada; prava država; agrarni interesi (posebno južne plantaže); i strogo pridržavanje Ustava. Stranka se usprotivila nacionalnoj banci i Velikoj Britaniji.[25] Nakon rata 1812. godine, federalisti su praktično nestali, a jedina nacionalna politička stranka koja je ostala bili su Demokratsko-republikanci, koji su bili skloni cijepanju po regionalnim linijama. Era jednopartijske vladavine u Sjedinjenim Državama, poznata kao Era dobrih osjećaja, trajala je od 1816. do 1828. kada je Andrew Jackson postao predsjednik. Jackson i Martin Van Buren su radili sa saveznicima u svakoj državi kako bi formirali novu Demokratsku stranku na nacionalnoj osnovi. 1830-ih rivali su se spojili u glavnog rivala Demokratama.

Demokratski predsjednici SAD-a

uredi
# Ime Portret Savezna država Mandat
7. Andrew Jackson   Tennessee 4. mart 1829 – 4. mart 1837.
8. Martin Van Buren   New York 4. mart 1837 – 4. mart 1841.
11. James K. Polk   Tennessee 4. mart 1845 – 4. mart 1849.
14. Franklin Pierce   New Hampshire 4. mart 1853 – 4. mart 1857.
15. James Buchanan   Pennsylvania 4. mart 1857 – 4. mart 1861.
17. Andrew Johnson   Tennessee 15. april 1865 – 4. mart 1869.
22. Grover Cleveland   New York 4. mart 1885 – 4. mart 1889.
4. mart 1893 – 4. mart 1897.
28. Woodrow Wilson   New Jersey 4. mart 1913 – 4. mart 1921.
32. Franklin D. Roosevelt   New York 4. mart 1933 – 12. april 1945.
33. Harry S. Truman   Missouri 12. april 1945 – 20. januar 1953.
35. John F. Kennedy   Massachusetts 20. januar 1961 – 22. novembar 1963.
36. Lyndon B. Johnson   Teksas 22. novembar 1963 – 20. januar 1969.
39. Jimmy Carter   Georgia 20. januar 1977 – 20. januar 1981.
42. Bill Clinton   Arkansas 20. januar 1993 – 20. januar 2001.
44. Barack Obama   Illinois 20. januar 2009 – 20. januar 2017.
46. Joe Biden   Delaware 20. januar 2021 – trenutni

Ime i simboli

uredi

Demokratsko-republikanska stranka raspala se 1824. u kratkotrajnu Nacionalnu republikansku stranku i Jacksonian pokret koji je 1828. postao Demokratska stranka. U doba Jacksoniana, stranka je koristila termin "Demokratija", ali je na kraju nastanjen naziv "Demokratska stranka"[26] a službeno ime postalo je 1844.[27] Članovi stranke zovu se "Demokrate" ili "Demi".

Izraz "Demokratska stranka" također je u lokalnoj upotrebi, ali ga protivnici obično koriste od 1952. kao omalovažavajući izraz.

Najčešći simbol maskote za zabavu bio je magarac.[28]

  •  
    "Live Jackass Kicking a Dead Lion", Thomas Nast, Harper's Weekly, 19. januara 1870.
  •  
    Magareći logotip i dalje je poznati simbol Demokratske stranke, iako nije službeni logo stranke.
  •  
    Logo Demokratske stranke Sjedinjenih Država. Svijetloplava D unutar svijetloplavog kruga.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Winger, Richard. "December 2021 Ballot Access News Print Edition". Ballot Access News. Pristupljeno 20. 1. 2022.
  2. ^ Rae, Nicol C. (juni 2007). "Be Careful What You Wish For: The Rise of Responsible Parties in American National Politics". Annual Review of Political Science (jezik: engleski). Annual Reviews. 10 (1): 169–191. doi:10.1146/annurev.polisci.10.071105.100750. ISSN 1094-2939.
  3. ^ Marantz, Andrew (24. 5. 2021). "Are We Entering a New Political Era?". The New Yorker. New York, New York: Condé Nast. Arhivirano s originala, 19. 4. 2024. Pristupljeno 16. 6. 2024.
  4. ^ Arnold, N. Scott (2009). Imposing values: an essay on liberalism and regulation. Oxford University Press. str. 3. ISBN 9780495501121. Arhivirano s originala, 2. 10. 2020. Pristupljeno 28. 4. 2020. Modern liberalism occupies the left-of-center in the traditional political spectrum and is represented by the Democratic Party in the United States.
  5. ^ Bacon, Perry Jr. (11. 3. 2019). "The Six Wings Of The Democratic Party". FiveThirtyEight. Arhivirano s originala, 15. 8. 2021. Pristupljeno 21. 10. 2021.
  6. ^ Stein, Letita; Cornwell, Susan; Tanfani, Joseph (23. 8. 2018). "Inside the progressive movement roiling the Democratic Party". Reuters. Arhivirano s originala, 13. 6. 2022. Pristupljeno 13. 6. 2022.
  7. ^ Janda, Kenneth; Berry, Jeffrey; Goldman, Jerry (1. 1. 2011). The Challenge of Democracy: American Government in Global Politics (jezik: engleski). Cengage Learning. ISBN 978-0-495-90618-6.
  8. ^ a b Grigsby, Ellen (30. 1. 2008). Analyzing Politics (jezik: engleski). Cengage Learning. ISBN 978-0-495-50112-1.
  9. ^ Prendergast, William B.; Prendergast, Mary E. (1999). The Catholic Voter in American Politics: The Passing of the Democratic Monolith (jezik: engleski). Georgetown University Press. ISBN 978-0-87840-724-8.
  10. ^ Marlin, George J. (2006). The American Catholic Voter: 200 Years of Political Impact (jezik: engleski). St. Augustine's Press. ISBN 978-1-58731-029-4.
  11. ^ NW, 1615 L. St; Suite 800Washington; Inquiries, DC 20036USA202-419-4300 | Main202-857-8562 | Fax202-419-4372 | Media (20. 3. 2018). "1. Trends in party affiliation among demographic groups". Pew Research Center - U.S. Politics & Policy (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  12. ^ Ramakrishnan, Karthick (26. 7. 2016). "How Asian Americans Became Democrats". The American Prospect (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  13. ^ Brownstein, Analysis by Ronald. "The Democratic Party is being transformed. These House votes show how". CNN. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  14. ^ Inc, Gallup (12. 6. 2009). "Women More Likely to Be Democrats, Regardless of Age". Gallup.com (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  15. ^ Liz Peek, Opinion Contributor (14. 11. 2020). "Biden could lose Georgia Senate races all by himself". The Hill (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  16. ^ Goodnough, Abby; Kaplan, Thomas (28. 6. 2019). "Democrat vs. Democrat: How Health Care Is Dividing the Party". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  17. ^ "A Mixed Economy: The Role of the Market". web.archive.org. 18. 1. 2017. Arhivirano s originala 18. 1. 2017. Pristupljeno 13. 7. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  18. ^ "Democratic Party on Government Reform". www.ontheissues.org. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  19. ^ "Democratic Platform Endorses Gay Marriage". NPR.org (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  20. ^ Images, Tomohiro Ohsumi/Getty (19. 7. 2016). "Two Parties, Two Platforms on Criminal Justice". The Marshall Project (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  21. ^ "Preventing Gun Violence - Democrats". web.archive.org. 4. 11. 2018. Arhivirano s originala 4. 11. 2018. Pristupljeno 13. 7. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  22. ^ "Democratic Party on Abortion". www.ontheissues.org. Pristupljeno 13. 7. 2022.
  23. ^ "PROTECTING COMMUNITIES AND BUILDING TRUST BY REFORMING OUR CRIMINAL JUSTICE SYSTEM". Democrats (jezik: engleski). Pristupljeno 13. 7. 2022.
  24. ^ "Party Platform - Democrats". web.archive.org. 27. 9. 2018. Arhivirano s originala 27. 9. 2018. Pristupljeno 13. 7. 2022.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
  25. ^ James Roger Sharp, American Politics in the Early Republic: The New Nation in Crisis (1993).
  26. ^ Appleby, Joyce (2003). Thomas Jefferson. p. 4. ISBN 978-0-521-64841-7. Archived from the original on October 2, 2020. Retrieved April 28, 2020.
  27. ^ "Democratic Party". Encyclopædia Britannica. Archived from the original on February 17, 2015. Retrieved January 19, 2015.
  28. ^ vidi "History of the Democratic Donkey"

Vanjski linkovi

uredi
 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Demokratska stranka (SAD)
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Demokratska_stranka_(SAD)&oldid=3638418"