Sindikat je profesionalna organizacija koja ima za cilj da brani zajedničke interese svojih članova. Sindikalizam je izvorno formiran kao apolitičan pokret, baziran na uvjerenju da su ekonomske metode borbe dovoljne za ostvarenje cilja radnika.

Način djelovanja sindikata

uredi

Uz ekonomska sredstva borbe za ostvarenje ciljeva (štrajk), sindikat je brzo prihvatio i političke instrumente. Pokazalo se da akcija sindikata može biti efikasna samo ako se okrene prema državi i svoje zahtjeve postavi vladi i parlamentu.

Tako se zapravo gubi apolitički karakter sindikalizma i doprinosi promjeni uloge sindikata, ali i ukupne slike političkog života u društvu.

Vrste sindikata

uredi

Postoje uglavnom radnički, seljački i sindikati industrijalaca.

  • Radnički sindikati predstavljaju najmasovnije interesne asocijacije. Postoje različite sindikalne organizacije zaposlenih, opće i posebne. Također postoje regionalne unije, što predstavlja horizontalno povezivanje, kao i federacije, koje označavaju vertikalno povezivanje sindikata. Načini djelovanja sindikata su višestruki, a najznačajniji su izborno učešće, štrajk, te utjecaj na političke institucije i javno mišljenje.
  • Seljački sindikati - Njihovi ciljevi uglavnom se svode na politiku protekcionizma, ali i druge ciljeve kojima bi se olakšao svakodnevni rad seljaka (npr.organizacija tržišta, planiranje itd). Svoje zahtjeve usmjeravaju prema vladi. Značaj seljačkih sindikata je veliki, a karakteristično je što načini borbe za ostvarenje ciljeva poprimaju nasilne i anarhistične oblike (npr. zaprečavanje puteva, demonstrativno uništavanje poljoprivrednih proizvoda i sl).
  • Organizacije industrijalaca i velikih trgovaca su svakako najmoćnije i najutjecajnije, obzirom na raspoloživa ekonomska sredstva. Utjecaj se ostvaruje u svim fazama političkog života, počev od izbora pa do izvršavanja političkih odluka (finansiranje pojedinih stranaka i sl).