Džamija u Pridvorici
Džamija u Pridvorici nalazi se sjeverozapadno od Gacka, u Boračkoj uvali u gornjem toku rijeke Neretve, oko 12 km od Čemernog, prijevoja koji se nalazi na glavnom putu Foča – Gacko. Selo je smješteno na hiljadu metara nadmorske visine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 25. do 29. aprila 2013. godine, donijela je odluku da se džamija proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović (predsjedavajući), Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).
| Džamija u Kazancima | |
|---|---|
| Osnovne informacije | |
| Religija | Islam |
| Općina | Gacko |
| Država | Bosna i Hercegovina |
| Oznaka baštine | Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Dovršeno | drugu polovina XIX stoljeća |
| Specifikacije | |
| Dužina | 12,20 metara |
| Širina | 9,40 metara |
| Visina tornja | 6,80 m |
| Materijali | Kamen |
Historija
urediPridvorica je pripadala srednjovjekovnoj župi Viševi (Borač), koja je bila u posjedu Sandalja Hranića i Stjepana Vukčića. Kod zaseoka Šusteri (raspoređena u tri skupine), nalazila se srednjovjekovna nekropola sa 111 stećaka (92 sanduka, 16 ploča i 3 sljemenika), srednje obrađenih i očuvanih. Na nekropoli se nalazi pravoslavna crkva u koju je ugrađen izvjestan broj stećaka a neki su iskorišteni za nova grobna mjesta. Na stećcima nema ukrasa, ali na jednom sanduku je urezan natpis.[2]
Kod zaseoka Stoičić, u dvorištu džamije nalazi se nekropola sa 24 stećka (1 sljemenjak i 23 sanduka). Stećci nisu posebno obrađeni i očuvani. Mnogi ne leže u prvobitnom položaju, a neki su uzidani u zidove i ogradu džamije.[3]
U julu 1465. godine, Osmanlije su napali hercegovu zemlju pod zapovjedništvom bosanskog sandžak-bega Isa-bega Ishakovića. Iste godine u njegovim rukama bilo je i Gacko, a Cernica 1469. godine. Vilajet Hersek ili Zemlja hercegova javlja se prvi put u popisu iz 1468/69. godine u kojem su Gacko sa Cernicom. U početku je nahija Gacko pripadala kadiluku Blagaj. Ovaj dio prvo je ušao u vilajet i kadiluk Drina, odnosno Foča. Na teritoriji spomenutog kadiluka u prvoj polovini 16. stoljeća osnovana su tri nova kadiluka: mostarski, cernički i nevesinjski. Cernica je postala središte Gatačke nahije, a središte istoimenog kadiluka postala je prije 1532. godine. U 19. stoljeću ovaj kraj je pripao Mostarskom okrugu kajmakamluku i Gatačkom srezu murdirluku
Ne zna se tačno kad je džamija u Pridvorici izgrađena, ali se prema načinu gradnje može datirati u drugu polovinu XIX stoljeća. Ovaj sakralni spomenik važan je za historiju sela, ali i za cijelo područje Boračke uvale ili Borča, s obzirom na to da je poznato da su tokkom II svjetskog i posljednjeg rata 1992.–95. na ovom području porušeni skoro svi sakralni objekti. Godine 1938. džamija je renovirana i tom prigodom je umjesto drvene sagrađena kamena munara. Džamija je obnovljena 1967. godine. U posljednjim ratnim dešavanjima (1992.–1995. godine) džamija u Pridvorici je potpuno porušena. Ponovo je onovljena 2018. god.
Opis
urediDžamija u Pridvorici pripada tipu jednoprostornih džamija sa natkrivenim sofama i kamenom munarom. Centralni prostor džamije je natkriven četverostrešnim krovom. Prostor sofa je ozidan sa tri strane i natkriven je jednostrešnim krovom koji se nastavlja na sjeverozapadni dio glavnog krova objekta.
Osnova džamije (zajedno sa sofama) je pravougaonog oblika, čije su vanjske dimenzije oko 12,20x9,40 metara. Unutrašnje dimenzije prostora sofa iznose oko 3,00x8,20 m. Centralni molitveni prostor ima pravougaoni oblik, a njegove unutrašnje dimenzije iznose 11,00x8,20 m. Zidovi džamije su urađeni od grubo klesanog kamena krečnjaka sa krečnim malterom kao vezivnim sredstvom i njihova debljina je približno 80 cm.
Munara džamije u donjem dijelu je kvadratne osnove i izrađena je od kamena. Prekrivena je šatorastim limenim krovom koji se završavao alemom.
Karakteristično za ovu džamiju je ulaz u džamijski harem koji je definiran sa dva vertikalno položena stećka. Kameni zid je visine oko 1,00 m.
Literatura
uredi- Novak Mandić - Gacko kroz vijekove, Prilozi istoriji Gacka, Trebinje, 1985.
- Hivzija Hasandedić - Muslimanska baština u istočnoj Hercegovini, El-Kalem, Sarajevo, 1990.
Reference
uredi- ^ "Džamija u Pridvorici". Komisija za nacionalne spomenike. Arhivirano s originala, 15. 6. 2020. Pristupljeno 13. 9. 2016.
- ^ "Šefik Bešlagić - Stećaci - kultura i umjetnost". Veselin Masleša, Sarajevo, 1979. Pristupljeno 13. 9. 2019.
- ^ Internet arhive - Šefik Bešlagić: Stećci - Kataloško topografski pregled
Vanjski linkovi
uredi- Medžlis islamske zajednice Gacko Arhivirano 15. 6. 2020. na Wayback Machine
