Boka Kotorska

Boka Kotorska
Etnička karta Boke Kotorske

Boka Kotorska je najveći zaliv Jadranskog mora. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Pretpostavlja se da je na nastanak bokokotorskog zaliva uticala fluvijalna erozija, i to još u pliocenu. Ova regija je poznata kao i područje sa najvećom prosječnom količinom padavina u Evropi.

Morfometrijski podaciUredi

  • Ukupna površina je 87,33 km2
  • Ukupna zapremina je 2.412,306.000 km3
  • Maksimalna dubina je 60 m
  • Srednja dubina je 27,3 m
  • Dužina zaliva je 28,13 km
  • Dužina obale je 105,7 km
  • Razuđenost obale (K) 3,07
  • Širina ulaza je 2,95 km

NaseljaUredi

Njivice, Igalo, Herceg Novi, Savina, Meljine, Zelenika, Kumbor, Đenovići, Baošić, Bijela, Kamenari, Morinj, Risan, Perast, Ljuta, Kotor, Prčanj, Tivat, Krtole, Krašići, Radovići, Rose, a između njih je još desetak malih naselja.

OstrvaUredi

U Boki Kotorskoj postoje i devet ostrva: Prevlaka, Mamula i Ostrvo Vavedenje (na samom ulazu u bokokotorski zaliv), Gospa od Milosti, Sveti Marko i Ostrvo Cvijeća, Zanovjetni Školjic u tivatskom zalivu - Krtoljska uvala, a Gospa od Škrpjela i Sveti Đorđe u Risanskom zalivu, ispred Perasta.

HistorijaUredi

Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu historiju – od grčkih kolonija, preko Ilira, Rimske imperije, Bizantije, Crnogorske i bosanske srednjovijekovne države, do Osmalijske imperije, Mlečana, Rusa, Napoleona i Austrije. Svi su imali ambicije da njome gospodare. Pomorstvo je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U 17. i 18. vijeku Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u 16. vijeku imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara Petra Velikog.

Galerija slikaUredi

Također pogledajteUredi

Vanjski linkoviUredi