Bjelajski Vaganac
Bjelajski Vaganac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina.
Bjelajski Vaganac | |
|---|---|
(naselje) | |
 | |
  Bjelajski Vaganac | |
| Koordinate: 44°35′00″N 16°14′10″E / 44.5833°N 16.2361°E | |
| Država |  Bosna i Hercegovina |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Unsko-sanski |
| Općina | Bosanski Petrovac |
| Stanovništvo (2013) | |
| • Naseljeno mjesto | 43 |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Pozivni broj | (+387) 37 |
| Matični broj | 105546[1] |
| Matični broj općine | 11436 |
Geografija
urediBjelajski Vaganac smješten je na blagom uzvišenju (u prosjeku 40 metara) između Medenog i Bjelajskog polja. Sa sjeverne strane je put Bosanski Petrovac - Bihać, sa južne selo Cimeše i planina Osječenica. Uzvišenje obiluje mnoštvom brežuljaka kao što su Osoje, Krivokuće, Vujnovica, Korita, Šujin vrh, Metla, Kruškovac, Vršeljak, Tavani. Prostor obiluje velikim brojem manjih kraških vrtača, koje, ako su uz kuće, služe kao bašta, zbog veće plodnosti. Jedan dio obrastao je niskim trnovitim rastinjem, kamenit je, u potpunosti neplodan je i može se koristiti samo za ispašu stoke. Drugi dio je pitomiji i ima karakter pašnjaka i livada, a djelimično je obrastao šumom (hrastovo - grabovom). Medeno Polje na jednom mjestu pravi uvalu i oko te uvale je smješten dio sela, Vaganac. Drugu uvalu čini Bjelajsko polje i tu su Vekići. Treći dio sela, Jazbine, smješteno je na obodu Bjelajskog polja. Te uvale su od kvalitetnijeg zemljišta i služe za zemljoradnju.
U selu nema nijednog izvora pitke vode. Za stoku se koriste lokve a za ljude bunari. Bunari se grade kopanjem valjkaste rupe, koja se iznutra obloži klesanim kamenom, bez betoniranja. Tako je voda, filtrirana prolaskom kroz zemlju, u mogućnosti ući u bunar. Dno bunara je ilovačom obloženo kako bi se sačuvala voda od daljnjeg oticanja. Uz kuće se grade i betonski bunari napunjeni kišnicom. Poslije rata Vaganac je dobio vodovod od Petrovca, a Vekići i Jazbine iz Bjelaja.
Historija
urediU selu postoji neistražena gradina koja pripada rimskom periodu. Nalazi se na padinama Osječenice, pola sata hoda od sela.[2]
U samom selu nema vidljivih tragova o životu starijem od 200 godina. Možda imena nekih mini lokacija (Čardačina, Gladni han,[3] Krivokuće, Kućerina) upućuju na život u ranijem periodu, ali niko se nije bavio bilo kakvim istraživanjima koja bi to potvrdila. Nedostatak tekuće vode bio je presudan da se na ovom malom području u prošlosti nije odvijao žvot. Preci današnjih stanovnika doselili su se u 19. vijeku i to pretežno iz Like.
Osnovna privredna djelatnost bilo je stočarstvo. Nedostatak vode jedino to omogućava, a nedostatak kvalitetnog obradivog zemljišta dozvoljava bavljenje poljoprivredom u sasvim malom obimu.
Struja je u selo došla 1964. Asfaltnog puta nema.
U selu nikad nije izgrađena škola, crkva ili prodavnica.
Stanovništvo
uredi| Sastav stanovništva – naselje Bjelajski Vaganac | |||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2013.[4] | 1991. | 1981.[5] | 1971.[6] | ||||
| Osoba | 43 (100,0%) | 141 (100,0%) | 221 (100,0%) | 270 (100,0%) | |||
| Srbi | 43 (100,0%) | 141 (100,0%) | 154 (69,68%) | 266 (98,52%) | |||
| Jugoslaveni | – | – | 67 (30,32%) | 1 (0,370%) | |||
| Bošnjaci | – | – | – | 2 (0,741%)1 | |||
| Hrvati | – | – | – | 1 (0,370%) | |||
Literatura
uredi- Rade Davidović - PETROVAČKO POLJE Novi Sad, 1981
Reference
uredi- ^ "Sistematski spisak općina i naselja" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 9. 5. 2016. Pristupljeno 2. 9. 2015.
- ^ Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1988) tom 2 (reg. 1-13), tom 3 (reg. 14-25), mapa 1-4.
- ^ "URBANE INTERVENCIJE OSMANSKE VLASTI NA PODRUČJU ZAPADNE BOSNE I PITANJE OSNIVANJA NASELJA BOSANSKI PETROVAC". Mirza Hasan Ćeman, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke), 711.2(497.6 Bosanski Petrovac) “14/19“. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971" (PDF). stat.gov.rs. Pristupljeno 2. 9. 2015.
Vanjski linkovi
uredi