Bitna hranjiva tvar
Bitne hranljive tvari – poznate i kao sintagmna tuđica esencijalni nutrijenti – su sastojci hrane koji se u tijelu datog organizma ne mogu sintetizirati, ali su neophodni za njegovo normalno funkcioniranje, tj. održavanje homeostaze. Među njima su neki vitamini, minerali, lipidi i aminokiseline.[1]
Esencijalni nutrijenati su različite za svaku vrstu. Mnogi od esencijalnih nutrijenata su potrebni samo u malim količinama, a tijelo je u stanju da ih čuva za ponovnu upotrebu. Stoga, simptomi nedostatka mogu se pojaviti dugo nakon posljednjeg uzimanja određene hranljive tvari.
Neki od esencijalnih nutrijenata mogu biti toksični u visokim dozama (vidi hipervitaminoza); na primjer, predoziranja željezom može proizvesti višak slobodnih radikala koje tijelo ne može podnijeti. Drugi se mogu uzeti u velikim količinama bez posljedica za organizam.
Spisak najbitnijih hranljivih tvari
uredi- Esencijalne masne kiseline:
- Alfa-linoleinska kiselina (omega-3 masna kiselina)
- Linolna kiselina (omega-6 masna kiselina)
- Esencijalne aminokiseline potrebne za (odrasle) osobe:
- Esencijalne aminokiseline samo za djecu:
- Vitamini:
- Pantotenska kiselina
- Biotin
- Holin
- Folna kiselina
- Niacin
- Riboflavin (vitamin B2, vitamin G)
- Tiamin (vitamin B1)
- Vitamin A (retinol)
- Vitamin B6 (piridoksin, piridoksamin, piridoksal)
- Vitamin B12 (kobalamin)
- Vitamin C (askorbinska kiselina)
- Vitamin D (calciferol)
- Vitamin E (tokoferol)
- Vitamin K (naftokvinoidi)
- Minerali:
Također pogldajte
urediReference
uredi- ^ Međedović S., Hadžiselimović R., Maslić E.,. (2004). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-673-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Mertz W. (1974): The newer essential trace elements, chromium, tin, vanadium, nickel and silicon. Proc. Nutr. Soc., 33: 307.
Dopunska literatura
uredi- Hausman, P, 1987, The Right Dose. Rodale Press, Emaus, Pennsylvania. ISBN 0-87857-678-9