Wikipedia

Besim Spahić

Besim Spahić (1953) jest doktor komunikologije i umirovljeni[1] redovni profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, predavao je i na Sveučilištu u Mostaru i Univerzitetu "Džemal Bijedić" u Mostaru.[2]

Besim Spahić
Rođenje1953.
Travnik, FNRJ
Zanimanjenovinar, sociolog

Biografija

uredi

Rođen je 1953. godine u Travniku. Počeo je raditi kao novinar na RTV Sarajevo. Poslije 2,5 godine rada u toj medijskoj kući, prelazi na Fakultet političkih nauka u Sarajevu, na odsjek za žurnalistiku.[3] Tokom rata u Bosni i Hercegovini profesor Spahić je živio u Ljubljani, radeći kao kreativni direktor u agenciji "Studio Marketing".[4]

Jedan je od najznačajnijih teoretičara s područja političkog marketinga na području bivše Jugoslavije.[5] Bavi se publicistikom i teorijom kulture. Do sada je objavio niz knjiga iz tih oblasti. Napisao je 18 knjiga iz oblasti reklame, političkog komuniciranja, političkog i kulturnog marketinga, imidža, poslovnog komuniciranja i dizajna, a bio koautor njih 5.[4]

Kao slobodni umjetnik potpisuje različite muzičke, teatarske i književne projekte. Pisao je i pjesme za mnoge muzičke zvijezde sa prostora bivše Jugoslavije (Nikša Bratoš, Seid Memić Vajta, Giuliano…). Tečno govori francuski, slovenski, italijanski i engleski jezik.

Besim Spahić je marta 2012. dospio u žižu javnosti nakon predavanja održanog u Kaknju, kojim oštro kritikuje sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini i poziva na prevazilaženje etno-religijske podijeljenosti.[6]

Bibliografija

uredi

Nagrade

uredi
  • 1987. — Nagrada Udruženja novinara BiH (za knjigu Kontroverze propagandnog djelovanja)
  • 1990. — Nagrada Saveza udruženja ekonomskih propagandista Jugoslavije (za knjigu Uvod u kreaciju tržnih komunikacija)[3]
  • Nagrada Evropske unije za najčovjekoljubniji dječiji multiprojekat (za mjuzikl Bing bang Bong – prijatelj svijeta)
  • Nagradu za najslušaniju kompoziciju u Hrvatskoj na „Zlatnoj žici Slavonije”[31]

Citati

uredi
 
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Besim Spahić

Imam sreću, iako sam Besim Spahić, da sam Vlah čiji su preci prešli na islam. Sad bih ja morao mrzjeti Vlahe. Volim više Vlahe nego planinu Vlašić." – Besim Spahić za "Glas Srpske

Reference

uredi
  1. ^ Intervju Besima Spahića Oslobođenju 14. jula 2017.
  2. ^ [1]
  3. ^ a b c d e f g h "Prof. dr Besim Spahić". fpn.unsa.ba. Arhivirano s originala, 11. 6. 2016. Pristupljeno 11. 6. 2016.
  4. ^ a b "Besim Spahić vikend na RSA". Radio Sarajevo. 23. 3. 2012. Pristupljeno 22. 1. 2019.
  5. ^ "Prof.dr. Besim Spahić o Bosni i Bosancima". Arhivirano s originala, 21. 6. 2013. Pristupljeno 17. 6. 2014.
  6. ^ "e-novine.com - Jedna zemlja, tri gluposti". e-novine.com. Arhivirano s originala, 15. 5. 2014. Pristupljeno 22. 1. 2019.
  7. ^ Spahić, Besim (1980). Ekonomsko-propagandna poruka u uslovima socijalističkog samoupravljanja: Magistrska naloga. Google Books. B. Spahić. str. 370. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  8. ^ Spahić, Besim (1981). Analiza simbola i značenja predstave proizvoda kao sastavnog dijela ekonomske propagande: Doktorska disertacija. Google Books. B. Spahić. str. 612. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  9. ^ Spahić, Besim (1982). Kultura srca: Karikature. Google Books. Centar za društvenu djelatnost Univerziteta. str. 9. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  10. ^ Spahić, Besim (1985). Strategija savremene propagande: Prilog demitologizaciji savremene građanske reklame. Google Books. Oslobođenje. str. 178. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  11. ^ Festić, Mustafa; Međedović, Šefko; Spahić, Besim (1986). Turizam, ekonomija i kultura. Google Books. Univerzal. str. 184. ISBN 8671550494. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  12. ^ Spahić, Besim (1997). Zenica na kraju stoljeća: Kako smo odbili razmjenu naroda. Google Books. ZEMedia. str. 192. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  13. ^ Spahić, Besim (1998). Svetloba sence – izris forme: Fotografije; Cankarjev dom, Mala galerija. Google Books. Cankarjev dom. str. 12. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  14. ^ Stefanović, Vladimir; Lavrač, Ivo; Ploštajner, Zlata; Spahić, Besim; et al. (Mestna občina Ljubljana. Oddelek za kulturo in raziskovalne dejavnosti, Mestna občina Ljubljana. Oddelek za stavbna zemljišča) (1998). Trženje mesta Ljubljane: Raziskovalni projekt (prva faza – letno poročilo). Google Books. Urbanistični inštitut Republike Slovenije. str. 258. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  15. ^ Spahić, Besim (2000). Izazovi političkog marketinga deset godina poslije kao i prije deset godina: Položiti popravni ili ubiti BiH (rasprave, eseji, komentari). Google Books. Compact-E. str. 234. ISBN 9958508133. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  16. ^ Spahić, Besim; Kosi, Gorazd (2001). -{Nature at war}-. Google Books. Nacionalni inštitut za biologijo. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  17. ^ Spahić, Besim (2001). Nacionalni antimarketing ex-Yu i BH naroda. Google Books. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. str. 196. ISBN 9958470845. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  18. ^ Spahić, Besim (2002). Kulturni marketing: Vidiki strateškomarketinškega premisleka kulture in umetnosti. Google Books. Študentska založba. str. 199. ISBN 9616356909. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  19. ^ Spahić, Besim (2003). Peripheryart: Razstava. Google Books. Cankarjev dom. str. 64. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  20. ^ Spahić, Besim (2003). Industrijski oblikovalec Marjan Žitnik: Cankarjev dom 11. 2. – 13. 3. 2003. Google Books. Cankarjev dom, kulturni in kongresni center. str. 32. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  21. ^ Maurer, Neža; Pavček, Tone; Štampe Žmavc, Bina; et al. (2008). Sam, Anej (ured.). Pikapolonica na prašni cesti. Google Books. Jasa. str. 88. ISBN 9619093984. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  22. ^ "Predstavljena nova knjiga profesora Besima Spahića: Dizajn – ekonomski, društveni i politički aspekti". klix.ba. 18. 6. 2008. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  23. ^ Voćkić-Avdagić, Jelenka; Spahić, Besim (maj 2009). Aspekti javne i medijske diplomacije. Scribd. Sarajevo: Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  24. ^ "Biblioteka Tešanj: Promocija knjige Besima Spahića Ima jedna zemlja". antena-radio.ba. 18. 12. 2013. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  25. ^ "Prof. dr sc. Besim Spahić – Vrhunski intelektualac, glumac, tekstopisac, muzičar..." dragomartinovic.com. 15. 3. 2012. Arhivirano s originala, 23. 3. 2016. Pristupljeno 11. 6. 2016.
  26. ^ a b "Knjiga za djecu Nadaleko znan Kulin ban Besima Spahića". Fena. klix.ba. 13. 10. 2008. Arhivirano s originala, 11. 6. 2016. Pristupljeno 11. 6. 2016.
  27. ^ Spahić, Besim. Tri prijatelja: Vrabac, glista i žabac. Google Books. Kraški krog. str. 13. Arhivirano s originala, 12. 6. 2016. Pristupljeno 12. 6. 2016.
  28. ^ "Imaj petlju – Oda građanskoj hrabrosti". gariwo.org. 11. 2. 2013. Arhivirano s originala, 11. 6. 2016. Pristupljeno 11. 6. 2016.
  29. ^ "Premijera novog spota TS „Kristali" – Dao bih ti sve". sokacki-portal.com. 5. 1. 2013. Arhivirano s originala, 11. 6. 2016. Pristupljeno 11. 6. 2016.
  30. ^ "Upitnik – ep. 31: Besim Spahić". Hayat TV BiH. 7. 6. 2016. Arhivirano s originala, 11. 6. 2016. Pristupljeno 11. 6. 2016.
  31. ^ a b c d e Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom tip.ba

Vanjski linkovi

uredi
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Besim_Spahić&oldid=3540353"