Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Amir Talić, rođen 5. aprila 1953. u Sanskom Mostu, je bosanskohercegovački pisac. Profesionalni je kniževnik i novinar. Objavljuje poeziju i prozu za djecu i odrasle, a bavi se i književnom kritikom. Djela su mu prevođena na slovenski, engleski, njemački, švedski, francuski, ruski i albanski. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine. Živi i radi u Sanskom Mostu.

Amir Talić
Rođenje (1953-04-05) 5. april 1953 (66 god.)
Sanski Most, FNRJ

BiografijaUredi

U rodnom gradu Amir Talić je odrastao i školovao se. Radio je u RMK Zenica, a potom u Geološkom zavodu Ljubljana, učestvujući u geološkim istraživanjima na prostoru bivše Jugoslavije.

Početkom devedesetih se vraća u Sanski Most na porodično imanje. Istovremeno intenzivno piše i objavljuje poeziju i prozu u književnoj periodici bivše Jugoslavije. Pred sam rat objavljuje dvije knjige. 1991. godine postaje akreditirani novinar «Oslobođenja» i RTV BiH, dopisnik iz Sanskog Mosta. Na tom poslu zatiče ga rat, što će mu kasnije pričiniti mnoge životne probleme od okupacijskih vlasti. Tokom rata 1992.-1995. zbog svog angažiranja protiv nasilja u BiH hapšen je i zatvaran od vlasti samozvane Republike Srpske BiH. Proveo na robiji 13 mjeseci. Robijao je u Sanskom Mostu, Prijedoru, Banjoj Luci i Doboju. U VIZ «Mali logor» u Banjoj Luci proveo je godinu dana, gdje je bio izložen strašnim psiho-fizičkim torturama, čije posljedice i danas nosi. To mu je kasnije bila i tematska preokupacija za knjigu poezije «Mali logor» i kratku prozu «Samica».

Tokom boravka u zatvoru vodi se živa aktivnost Međunarodnog PEN-a i grupe novinara u Njemačkoj (Jurgen i Maria Klocke) za njegovo oslobađanje iz zatvora. Posebno se ističe slovenski PEN (Jaša Zlobec i Boris Novak), te njemački PEN. U akciji spašavanja učestvuje Međunarodni PEN, Amnesty International, MCK, razne organizacije za zaštitu ljudskih prava i mnoge humanitarne organizacije. Posebno je angažiranje njegove porodice, koja šalje pisma i apele na naznačene adrese. To inicira i posjetu povjerenice za ljudska prava UN-a gospođu Elizabet Ren, koja ga posjećuje u zatvoru u Banjoj Luci, ali ni to nije pomoglo da bude oslobođen. Stalni apeli, upućena pisma moćnicima bivše Jugoslavije, pismo optuženiku za ratne zločine tadašnjem predsjedniku samozvane Republike Srpske BiH, Radovanu Karadžiću, održava stanje koje zatočeniku osigurava samo goli život. Razmijenjen je u razmjeni ratnih zarobljenika, tek poslije Dejtonskog sporazuma 1996. godine. Tokom boravka u VIZ-u tzv. Republike Srpske BiH zbog svog angažiranja u ratu protiv nasilja u BiH optužen je za špijunažu, gdje je po tadašnjim Zakonima bila predviđena smrtna kazna.

Iste godine učestvuje u radu Međunarodnog PEN centra u Sloveniji na Bledu, gdje ga predlažu za prestižnu stipendiju njemačkog nobelovca Heinricha Bölla (Bela). Posjećuju ga prijatelji pisci u egzilu. U Belovoj kući u mjestu Langenbroich kod Kelna danonoćno radi na novim rukopisima.

Po povratku iz Bollovog doma u Njemačkoj nastanjuje se u Sanskom Mostu i intenzivno učestvuje u kreiranju kulturnog života u lokalnoj zajednici i BiH. I dalje angažirano radi u BH novinarstvu, a u lokalnim medijima radi na animaciji kulturnih sadržaja, ekologije, ljudskih prava. Posebno se ističe u radu sa djecom u Nevladinoj organizaciji «Dom mladih» Sanski Most za što dobija nagrade. Uređivao je kulturni program na NTV 101. Od februara 2008. godine stalno je zaposlen kao općinski animator kulture, sa sjedištem u Narodnoj biblioteci Sanski Most.

Član je Saveza novinara BiH i Društva pisaca BiH i ima status slobodnog umjetnika. Iako narušenog zdravlja, intenzivno piše i objavljuje, što je 2007.g. potvrđeno i nagrađenim rukopisom Fonda za izdavaštvo BiH knjige poezije «Vraća se kući bosanski kralj».

Zastupljen u više Izbora i Antologija za poeziju. Djela su mu prevođene na: slovenski, njemački, švedski, francuski, ruski, engleski i albanski jezik. Prevodio je pjesme sa slovenskog jezika. Trenutno se očekuje objavljivanje proze „Samica“ na švedskom. Učesnik je mnogih međunarodnih i bosanskohercegovačkih književnih manifestacija.

BibliografijaUredi

  • Paoci uma, poezija, Epoha-Yu, Beograd - Požega 1980.
  • Može li snijeg da bude lud, poezija, Književna omladina BiH, Sarajevo 1991.
  • Vilini konji, poezija, Književni klub «Branko Miljković», Sanski Most 1992.
  • Prah i polen, poezija, «Sanas», Sanski Most 1997.
  • Molila sam ih da me ubiju: Zločin nad ženom Bosne i Hercegovine (grupa autora), Centar za istraživanje zločina, Sarajevo 1999.
  • Mali logor, poezija, «Wieser Verlag», Tuzla-Sarajevo-Klagenfurt 1999.
  • Samica, kratka proza/monodrama, Savez logoraša BiH, Sarajevo 1999.
  • I Begged them to Kill Me: crime against the women of Bosnia-Herzegovina, Centre for Investigation and Documentation of the Association of Former Prison Camp Inmates of B-H, Sarajevo 2000.
  • Uglovima šetaju tajne, poezija, Centar za kulturu, Tešanj 2001.
  • Knjige koje hodaju na leđima, pjesme za djecu, Centar za kulturu, Tešanj 2003.
  • Očev zagrljaj - Priče o Srebrenici, proza (grupa autora) – «Behar», Sarajevo 2006.
  • Vraća se kući bosanski kralj (nagrađeni rukopis), poezija, «Bosanska riječ», Tuzla 2006.
  • Petica iz bosanskog (grupa autora), Tuzla, 2007.
  • Logor - pripovjetke grupe autora; Edicija: književna nagrada "Sebrenica", Internacionalni literarni natječaj na temu, New York, SAD 2007.
  • Magarac koji nije volio samar - izbor priča grupe autora, nagrada "Stazama djetinjstva", Bosanska riječ 2010.
  • Trojanski konj - Centar za kulturu i obrazovanje 2010.

Dječija drama "Strašilo" u pripremi za izvođenje.

Nagrade za poeziju i prozu:

  • Nagrada Književnih susreta na Kozari za najbolju pjesmu
  • Tri nagrade Književne omladine BiH
  • Književna nagrada u Jajcu
  • Novinska nagrada «Vijesnika» u Zagrebu
  • Nagrada Državnog fonda za izdavaštvo

Vanjski linkoviUredi