Ada Bojana (albanski: Ada e Bunës, "Ostrvo Bojane") je riječno ostrvo na ušću rijeke Bojane u Jadransko more, na krajnjem jugoistoku Crne Gore, duž granice s Albanijom. Nastalo je vještačkim putem, a zauzima površinu od 4,9 km².

Ada Bojana, s lijeve strane Albanija, desno Crna Gora.
Plaža Ade Bojane.
Slobodne krave Ade Bojane
Kamperi na Adi Bojani
Pogled na kompleks i odmaralište u Adi.

Historija

uredi

Ada Bojana je nastala, prema legendi, tako što se u 19. vijeku nakon nevremena, u blizini dva manja ostrva, nasukao jedrenjak „Merito“ iz Trogira. Godinama se na olupinu ovog broda i obližnja dva ostrvca taložio riječni nanos od kojeg je najprije nastao sprud, a zatim i ostrvo. Ovo ostrvo je vremenom rijeku Bojanu podijelilo na dva kraka.

Tokom Hladnog rata, Ada je bila vojna zona sa strogo čuvanom granicom. To je uslovilo da su njeni pojedini dijelovi i danas ostali potpuno netaknuti. Na Adu nekad se išlo sa splavom, ali od 1987. Ada je s kopnom povezana mostom.[1]

Geografija

uredi

Ada Bojana ima oblik trougla. S jedne strane je zapljuskuje Jadransko more, a sa druge dvije rijeka Bojana. Plaža okrenuta ka moru je pješčana i duga oko 3 km. Plaža i morsko dno su prekriveni sitnim pjeskom. Desni rukavac rijeke Bojane djeli ostrvo od 13 km duge ulcinjske Velike plaže. Najbliže mjesto je selo Štoj (oko 2 km), odnosno grad Ulcinj (13 km).

Adu Bojanu krasi suptropska i mediteranska vegetacija, a neke od biljnih i životinjskih vrsta su jedinstvene u Evropi.[2] Zaleđe plaže čine dine iza kojih se nalaze jedinstvena staništa na cijelom Sredozemlju.[3] Ornitološki značaj Ade Bojane ogleda se prije svega u značajnim kolonijama mnogih vrsta ptica gnijezdarica, između ostalih: čaplje kašikare (Platalea leucorodia), male bijele čaplje (Egretta garzetta), sive čaplje (Ardea cinerea), žute čapljice (Ardeola ralloides) i drugih.[3]

Turizam

uredi

Na Adi se nalazi poznati turistički i naturistički centar. Nudistički kamp je napravljen 1973. godine. Danas kampom upravlja HTP Ulcinjska Rivijera.[1] Obale rijeke Bojane poznate su po ribarskim sojenicama, s kojih mještani na tradicionalan način love ribu koja se može jesti u brojnim ribljim restoranima. S druge strane Bojane postoji i divlji kamp. Ovdje je 1985. godine snimljen film "Lepota poroka".[4]

Centar za zaštitu i proučavanje ptica navodi da "pritisak turista i vožnja rijekom predstavljaju uznemiravajući faktor za ptice gnjezdarice, čije se kolonije nalaze na samoj Bojani a njihova sezona gniježđenja se poklapa sa sezonom dolaska turista".[3]

Inače, trenutno je u toku prodaja Ade Bojane, a na tender koji je raspisala vlada Crne Gore se javilo pet zainteresiranih firmi iz SAD, UAE, Turske, Češke i Hrvatske.[5] Američki dnevnik New York Times je naveo Adu Bojanu, zajedno s Velikom plažom, u Top 31 mjesta za posjetu u 2010. godinu.[6]

Sport

uredi

Ada Bojana je prestižno mjesto za surfing na vjetru. Povoljni vjetrovi prave valove koji omogućavaju surfing i jedrenje. Na Adi Bojani se nalazi škola "wind surfinga". Potencijali Ade Bojane zadovoljavaju i amatere i stroge kriterije profesionalaca. Početnicima pogoduje ravna linija vode jezerca na kome se uče prvi koraci u ovom sportu. Već sedmodnevna obuka kod profesionalnih učitelja omogućava uživanje na vjetru, a poslije mjesec dana obuke dostupni su i vjetrovi na otvorenom moru.[7]

Na Adi Bojani još od 1975. godine radi i škola jahanja.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b "Ulcinjska rivijera - Lokacioni". Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  2. ^ "Doživite, osjetite". Arhivirano s originala, 20. 9. 2012. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  3. ^ a b c "IBA Crne Gore – Ada Bojana". Arhivirano s originala, 12. 10. 2016. Pristupljeno 20. 7. 2016.
  4. ^ Ada Bojana: 40 godina oaze prirode i lepih plaža Arhivirano 21. 4. 2016. na Wayback Machinenovosti.rs
  5. ^ Pet interesenata za Adu Bojanu Arhivirano 5. 3. 2016. na Wayback Machinevesti.rs
  6. ^ The 31 Places to Go in 2010The New York Times
  7. ^ Ada Bojana - Raj za surfere Arhivirano 11. 8. 2014. na Wayback Machinekolektiv.me

Literatura

uredi
  • Mala enciklopedija Prosveta, Izdavanje treći (1985); Beograd: "Prosveta": ISBN 978-86-07-00001-2
  • Jovana Đukanović. Marković (1990): Enciklopedijski geografski leksikon Jugoslavije; Sarajevo: "Svjetlost": ISBN 978-86-01-02651-3

Vanjski linkovi

uredi