500-te p. n. e.

Istočna hemisfera godine 500. p. n. e.

Događaji

• 13.9. 509. p. n. e. — Jupiterov hram je posvećen na rimskom Kapitol na septembarske ide.
• 509. p. n. e. – 27. p. n. e. — Republikanski period u Rimu.
• 508. p. n. e. — U Rimu uvedena služba pontifex maximus.
• 508. p. n. e./507. p. n. e. — Klisten preuzima vlast u Areni, organizira deme i uvodi demokratske reforme.
• 506. p. n. e. — Bitka kod Bojua: Snage Države Wu pod komandom Sun Tzua tuku snage države Chu, uništavaju njen glavni grad Ying i tjeraju kralja Jinga na bijeg.
• 505. p. n. e. — Izabran prvi par rimskih konzula.
• 4.12. 502. p. n. e. — Solarna eklipsa zamračuje Egipat.
• 502. p. n. e. — Latinski savez poražava Etrurce pod Lars Porsenom kod Aricije.
• 502. p. n. e. — Naksos diže pobunu protiv perzijske dominacije što predstavlja početak Jonskog ustanka.
• 501. p. n. e. — Klisten reformira demokraciju u Ateni.
• 501. p. n. e. — Naksos je napadnut od Perzijskog Carstva.
• 501. p. n. e. — Kao odgovor na prijetnje Sabinjana, Rim stvara službu diktatora.
• 501. p. n. e. — Konfucije je imenovan guvernerom Chung-tua.
• 501. p. n. e. — Gadir (današnji Cádiz) osvaja Kartaga. (približan datum)
• 500. p. n. e. — Narodi koji govore Bantu dolaze u jugozapadnu Ugandu sa zapada. (približan datum)
• 500. p. n. e. — Izbjeglice s Teosa ponovno naseljavaju Abderu.
• 500. p. n. e. — Darije I od Perzije proglašava aramejski kao službeni jezik zapadne polovice svog carstva.
• 500. p. n. e. — Završetak civilizacije nordijskog prončanog doba prema periodizaciji Oscara Monteliusa i početak Predrimskog željeznog doba.
• 500. p. n. e. — Osnovana prva republika u Vaishaliju, u današnjoj indijskoj državi Bihar.
• 500. p. n. e. — Stanovništvo svijeta: 100,000.000
• oko 500. p. n. e. — Vulka radi Apolona iz Vejia, iz hrama Portonaccio. Danas se čuva u Museo Nazionale di Villa Giulia u Rimu.

Zapadni Mediteran godine 509. p. n. e.

Ličnosti

• oko 500. p. n. e. — Heraklit, grčki filozof
• Siddharta Gautama

• oko 585–501. p. n. e. — Pitagora, matematičar