Heraklit iz Efesa (oko 535-475. p. n. e. grčki Ηρακλειτος), poznat kao Mutni ili Plačni, bio je jedan od pred-Sokratovskih grčkih filozofa. On se nije slagao sa Talesom, Anaksimenom i Anaksmandrom oko materije prapočetka i govorio je da je sve nastalo iz vatre (simbol vječnog kretanja), nasuprot zraku, vodi i apeironu ili beskraju. Ovo je dovelo do vjerovanja da kretanje stvarnost, a da je stabilnost iluzija. Za Heraklita sve je u "toku", pojednostavljeno iz njegovog poznatog aforizma "Panta Rei":

Heraklit
Παντα ρει και ουδεν μενει
Sve teče, sve se kreće

Ideja logosa (inherentnoga principa stvarnosti) se njemu pripisuje, jer je vjerovao da je sve postalo od i postoji po Logosu. Govorio je da se priroda voli skrivati, pa zato ljudi ne mogu shvatiti logos.Dalje, Heraklit kaže "Ja jesam isto kao što i nisam".

Heraklitovo mišljenje da je kretanje osnova prirode je u suprotnosti sa učenjem Parmenida, koji je govorio da je kretanje iluzija i da je sve statično. Zapaža suprotnosti u svijetu koje su periodično u skladu, a periodično u neskladu, a upravo te suprotnosti dovode do promjena. Za njega je sve relativno- ono što je za nekoga dobro i lijepo, za dugoga ne mora biti.

Napisao je djelo "O prirodi" (138 fragmenata je sačuvano). Misli se da je podučavao pomoću kratnih aforizama koju su trebali potaći slušaoca na logičko zaključivanje. Jezgrovitost i eliptičnost njegovih aforizama priskrbili su mu nadimak Mutni.

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi