Šparoga

Asparagus officinalis

Šparoga ili špargla (latinski: Asparagus officinalis) je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice Asparagaceae.
Druga imena: vilina metla, pitoma šparoga, betricia. Naziv špargla je njemačkog porijekla (Spargel).

Šparoga/Špargla
Ilustracija šparoge
Ilustracija šparoge
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiospermae
RazredMonocots
RedAsparagales
PorodicaAsparagaceae
RodAsparagus
VrstaA. officinalis
Dvojno ime
'''Asparagus officinalis'''
L.

Karakteristike

uredi
Šparoge
Hranjiva vrijednost po 100g
Energija85 kJ
Ugljikohidrati3.88 g
Šećeri1.88 g
Masnoće0.12 g
Bjelančevine2.2 g
Vitamin A ekviv.38 μg (4%)
- beta karoten449 μg (4%)
- lutein i zeaksantin710 μg
Tiamin (Vit. B1)0.143 mg (11%)
Riboflavin (Vit. B2)0.141 mg (9%)
Niacin (Vit. B3)0.978 mg (7%)
Vitamin B50.274 mg (5%)
Vitamin B60.091 mg (7%)
Folna kiselina (Vit. B9)52 μg (13%)
Vitamin C5.6 mg (9%)
Vitamin E1.1 mg (7%)
Vitamin K41.6 μg (40%)
Kalcij24 mg (2%)
Željezo2.14 mg (17%)
Magnezij14 mg (4%)
Mangan0.158 mg (8%)
Fosfor52 mg (7%)
Kalij202 mg (4%)
Natrij2 mg (0%)
Cink0.54 mg (5%)
Link to USDA Database entry
Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba.
Izvor: USDA baza podataka za namirnice

Cvjetovi šparoge su bijeli ili zelenkasto-žuti. Biljka je dvodomna, to jest jednospolni cvjetovi se nalaze na odvojenim biljkama. Za uspješno oprašivanje potrebno je gajiti i mušku i žensku biljku blizu jedna drugoj. Plodovi koji sadrže malu dozu toksina su crvenkaste bobe veličine graška. Mladi izdanci se cijene i koriste kao povrće. Šparoga se prikupljaju u aprilu i maju. Izdanci šparoge su slatkasa okusa, specifičnog slatkastog mirisa. Uzgaja se kao jestiva i ukrasna biljka, može se naći i kao samonikla. Dobro uspijeva na pjeskovitom ili kamenitom zemljištu. Neke samonikle sorte šparoga kao što su, sparožina (Asparagus acutifolius), morska špargla (Asparagus maritimus) također se upotrebljavaju za jelo i neki smatraju da su ukusnije i zdravilje od gajene šparoge.

Hemijski sastav

uredi

Kao i kupus, mladi izdanci šparoge sadrže 90% vode, manje količine vitamina C i karotina. Biljka sadrži i eterično ulje, aminokiseline asparagin, tirozin, vanilin, arsen, jantarna kiselina, željezo, fosfor, kalcij, mangan, nešto šećera i merkaptan. Markaptan je sumporno jedinjenje koje pošto se podvrgne metabolizamu i daje urinu vrlo karakterističan i jak miris. Ovaj proces u organizmu se dešava jako brzo i urin mijenja miris samo 15 do 30 minuta poslije jedenja šparoga. Neke osobe genetski nemaju enzim koji rastvara markaptan i kod njih urin neće promijeniti miris poslije konzumiranja šparoga.[1]

Upotreba

uredi

Osim u kulinarstvu i medicini šparoga se koristi i u organičkom vrtlarstvu pošto odbija razne nametnike kao što su puževi i insekti.

Medicina

uredi

Šparoga podržavaju funkcije jetre, bubrega i pluća. Djeluje kao depurativ, diuretik, laksativ i reumineralizant. Odlična je i za dijetalnu ishranu bolesnika od šećerne bolesti. Indikacije korištenja ekstrakta i sviježe šparoge: Insuficijencija jetre i bubrega, hronični bronhitis, bubrežni kamenci, anemije, demineralizacija, dijabetes. Konzumiranje većih količina sviježe šparoge mogu blago iritirati bubrege.

Narodna medicina

uredi

Podanak šparoge koji je izvađen u jesen, ako se skuha u vodi, posjpešuje rad jetre, odstranjuje žuticu i čisti bubrege i mjehur.[2]

Asparagus u kulinarstvu

uredi

I pored nekoliko ljekovitih biljnih preparata koje sadrže ekstrakt šparoge, njena najpoznatija i najpopularnija upotreba je u kulinarstvu. Izdanci su bogat izvor bjelančevina i dijetalnih vlakana. Mladi izdanci se smatraju gurmanskom hranom. Svježa šparoga se koristi kao dodatak salatama. Postoji obilje recepata sa kuhanom ili na pari omekšanom šparogom[3]. Šparoga se može naći konzervisana u teglama i limenkama. Internetom odavno kruže prilozi o tome da dnevno konzumiranje nekoliko grama konzervisane šparoge liječi i sprečava tumore. Ovo nije tačan podatak, i pretpostavlja se da je originalni prilog na engleskom jeziku došao iz neke meksičke fabrike koja se bavi proizvodnjom konzervisane šparoge.

Dodatna literatura

uredi
  • Dr. Enes Hasanagić, Ljekovito bilje i jetra, Svjetlost, Sarajevo, 1984. str.149
  • Richard Willfort, "Gesundheit durch Heilkräuter"(njemački), June 1, 2010

Reference

uredi
  1. ^ Promjena mirisa urina poslije jedenja šparoga, theguardian.com; pristupljeno: 22. 1. 2015. (en)
  2. ^ Richard Willfort, "Gesundheit durch Heilkräuter"(njemački), 1. juni 2010.
  3. ^ Recepti i priprema šparoge, domaćica.com; pristupljeno: 22. 1. 2015.

Vanjski linkovi

uredi