Čudnovati kljunaš
Ornithorhynchus anatinus ili čudnovati kljunaš je oviparan sisar iz reda Monotremata, koji je endem Australije. Ova vrsta jedini je predstavnik porodice kljunaša (Ornithorhynchidae). Zajedno s još tri-četiri vrste porodice Tachiglossidae čini jedine živuće vrste podrazreda Protheria (prasisari), a i od svih ostalih sisara se razlikuje po tome što ne rađaju žive mlade nego legu jaja.[1][2]
| Čudnovati kljunaš (Ornithorhynchus anatinus) | |
|---|---|
| Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) | |
 Čudnovati kljunaš | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Razred | Mammalia |
| Red | Monotremata |
| Porodica | Ornithorhynchidae |
| Rod | Ornithorhynchus Blumenbach, 1800. |
| Vrsta | O. anatinus |
| Dvojno ime | |
| Ornithorhynchus anatinus (Shaw, 1799) | |
.png) Rasprostranjenost čudnovatog kljunaša | |
Opis
uredi| Masa (kg) | Dužina (cm) | |||
|---|---|---|---|---|
| Trup+glava | Rep | Kljun | ||
| Mužjak | 1,0 - 2,4 | 45 - 60 | 10,5 - 15,3 | 5,8 |
| Ženka | 0,7 - 1,6 | 39 - 55 | 8,3 - 12,0 | 5,2 |
Spljošteno tijelo kljunaša je pokriveno kratkom i veoma masnom smeđom dlakom. Na glavi ima kratki i slabo uoćljiv vrat i širok plosnat kljun, kao u patke, koji je na rubu kožnat. Na prednjoj trećini dužine, kljun ima nosne otvore. Mesnati jezik pokriven je rožnatim zubićima i potpuno ispunjava usnu duplju. Noge su mu kratke i petoprste, sa plivaćim kožicama.
Mužjak na zadnjim nogama ima rožnate ostruge s otvorima kroz koji se izlijeva sadržaj bedrenih žlijezda, koji je otrovan kao i zmijski otrovi. Nije poznata tačna uloga te funkcije. Mužjaci kljunaša narastu do oko 50 cm, a ženke su do oko 5–7 cm kraće. Od toga na rep otpada oko 14 centimetara. U repu se skladište rezervne masti.
Za razliku od drugih sisara, tjelesna temperatura kljunaša je vrno niska jer iznosi 32 °C. Danas nije moguće razaznati da li je to ilo svojstveno svim oviparnim sisarima ili je to posebna specifična prilagodba na način života.
Godine 2004. otkrivena je još jedna osobenost čudnovatog kljunaša. Nađeno je da hromosomska garnitura ženke ima deset X-hromosoma, a mužjaka 5 X-ova i 5 Y-hromosoma (u sistemu determinacije spola), dok većina ostalih sisara (uključujući i čovjeka) ima po dva (ženke XX, mužjaci XY). U nekim obilježjima sistem determinacije spola kod ovih životinja liči na onaj kod ptice za koji se do sad pretpostavljalo da je evoluirao nezavisno od sisavaca.
Stanište
uredikljunaš živi u rukavcima rijeka koje su obrasle drvećem. U obalama kopa podzemne tunele sa više izlaza i otvorom ispod površine vode. Živi u Australiji i na susjednoj Tasmaniji.
Ishrana
urediDok roni, kljunaš drži zatvorene oči, uši i nosnice. Oslanja se jedino na vrlo osjetljiv kljun sa elektroreceptorima, pomoću kojeg nalazi hranu. Kljun hvata slabašne električne impulse koje odašilje njegov plijen. Tako je kljun zapravo duga njuška pokrivena mehkom savitljivom kožom. Hrani se insektma i raznim larvama, kao i drugim vodenim životinjicama. Okretan je u vodi, a veoma trom i spor na kopnu.
Razmnožavanje
urediIzvan sezone parenja, čudnovati kljunaši su samotnjaci. U vrijeme parenja, u kasnu zimu ili proljeće (juni-oktobar), ženka se približava mužjaku i neprekidno ga gladi po krznu. Nakon toga, mužjak kljunom uhvati ženku za rep i zajedno plivaju u krug. Samo parenje, tokom kojeg mužjakov penis penetrira u ženkinu kloaku, odvija se u vodi.
Za podizanje mladunaca ženka kopa veće, ponekad do 20 metara duge, podzemne hodnike. Na kraju iskopa veću jamu koju oblaže dijelovima biljnog materijala, koji donosi tako da ga stisne savijenim repom uz trbuh. Oko 12 do 14 dana nakon oplodnje, ženka polaže obično 3 bijela jajeta. Sa velikim žutancetom i ljuskom poput pergamenta, jaja više podsjećaju na reptilska nego na ptičja. Ženka grije jaja tačno 10 dana, a mladunci se izlegu goli, zatvorenih očiju i dugi oko 25 mm. Nakon toga, hrane se mlijekom koje luče žlijezde u majčinom prsnom dijelu, stvarajući na krznu "mliječno polje". Budući da nema bradavice, mladunci ližu mlijeko s majčinog krzna. Mužjaci ne sudjeluju u podizanju mladih, koji ostaju u majčinom tunelu oko 5 mjeseci, ali i doje i nakon toga.
Čudnovati kljunaši su spolno zreli s dvije godine. Najduži poznati životni vijek jedinke u zatočeništvu bio je 17 godina, a dužina životnog vijeka u prirodi je nepoznata. Procjenjuje se da požive pet do osam godina.
Reference
uredi- ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u:
|author=(pomoć) - ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ http://www.bbc.co.uk/nature/life/Platypus Arhivirano 6. 5. 2016. na Wayback Machine; British Broadcasting Corporation, Science & Nature
Vanjski linkovi
uredi
- PBS.org Arhivirano 10. 3. 2007. na Wayback Machine
- Platypus na WikiFauni
- Platypus-Evolution and Conservation
- Fotografija jajeta čudnovatog kljunaša
