Vrtoglav

Vrtoglav i/ili Catanijina lilija (lat. Lilium cattaniae (Vis.) – sinonimi: L. martagon, L. martagon var. cattaniae Vis. L. atropurpureum Neilr., L. dalmaticum Vis. in Sehed.) – je endemska biljka Dinarida iz porodice Lilliaceae (ljiljani ili lukovi). Diploidna hromosomska garnitura sadrži 2n=24.

Vrtoglav Lilium cataniae
Status zaštite: Ugroženi
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Liliales
Porodica	Liliaceae
Rod	Lilium
Vrsta	Lilium cataniae Vis.

Historija

Ova vrsta je imenovana u čast splitske prirodnjakinje Marije Cattani Selebam (1789.-1870.) koja je prva uočila da se osobenosti ove vrste u odnosu na slični L. martagon L. Sugerirala je to R. Visianiju, koji je u prvi mah, zaključio da se radi o novom taksonu ranga varijeteta. Medutim, naknadnim pomnijim proučavanjem, Visiani se uvjerio da se ovdje radi o sasvim novoj vrsti, što je 1872. i objavio. U originalnom opisu stoji:

"Listovi kopljasti,oštri, ravni, sa više nerava. Srednji su u pršljenu, a ostali razbacani. Cvjetovi stoje savijeno, cvjetni listići su zavrnuti, bez mrlja, jednobojni, boje tamnoga vina, polen je narančast; stapke plodova privijeno se uzdižu".

Opis

Vrtoglav je trajnica koja ima podzemno stablo tipa lukovica|lukovice, promjera oko 5 cm, koja je žuta i ljuspasta.

Cvjeta u junu i julu. Plod je okruglast, siroka čahura, širine do 2 cm. <u njoj je veliki broj horizontalno smještenih, svijetlosmeđih sjemenki.

Ekologija i rasprostranjenje

Za razliku od srodne vrste L. martagon L., koja ima optimalna staništa u vegetaciji mješovitih bukovih šuma, L. cataniae naseljava niže, toplije i suhlje površine submediteranskog i submediteransko-planinskog krša, od Velebita do Rumije. Optimalna staništa ove vrste su u svijetlim kserotermnim šikarama i šumarcima hrasta medunca. Često se javlja u visim dijelovima primorskih Dinarida, gdje se susreće u skrapama i vrtačama, na dubokom i hranljivim tlima, pojedinačno ili u manjim grupama.

Vrtoglav je karakteristični [[endem Dinarida. U Bosni i Hercegovini raste na više planina, kao što su Prenj, Čvrsnica, Čabulja, Orjen i dr.)

Locus classicus je u Hrvatskoj: Velebit (Visiani, R. 1872).

Također pogledajte

• Endem
• Endemizam
• Bosanskohercegovački endemi