Na osnovu utvrđenih kriterija riječi jednog jezika dijele se na vrste. Kriteriji te podjele u bosanskom jeziku su: značenje riječi, njen oblik i funkcija u rečenici. Kombiniranjem ta tri kriterija, semantičkog, morfološkog i sintaksičkog, sve riječi u bosanskom jeziku dijele se na deset vrsta:

1. Imenice (Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojom se imenuju bića, predmeti i pojave.) Npr.: avion, hljeb, muzika, vika, Evropa, Edin, zvijer, ulica, trnje, ćebad, ulje, mlijeko...

2. Pridjevi (Pridjevi su nesamostalne riječi koje stoje uz imenice i imenički upotrebljene riječi. Označavaju osobine pojmova, svojstva predmeta i pojava, odnos među njima, njihovu pripadnost ili porijeklo, te upućuju na materiju od koje je nešto građeno.) Npr.: zreo, lanjski, svilena, plastična, gradski, seoski...

3. Zamjenice (Zamjenice su riječi kojima se upućuje na lica, predmete i njihove osobine.) Npr.: ja, mi, moj, naš, ovaj, ovakav, ko, koji, neko, nekakav, niko, ničiji, svako, svačiji...

4. Brojevi (Brojevi su nesamostalne odredbene riječi kojima se iskazuje određenu količinu, redosljed, ukupnost, zbir nečega ili dio nečega. Brojevi su polupromjenjiva vrsta riječi.) Npr.: jedan, hiljada, prvi, hiljaditi, dvoje, hiljadu pedeset (i) sedmero

5. Glagoli (Glagoli su riječi kojima se imenuje radnja, stanje i zbivanje.) Npr.: vući, trčati, grmjeti, razdaniti se, čuti, sjediti...

6. Prilozi (Prilozi su nesamostalne riječi koje se prilažu uz druge vrste riječi da ih pobliže odrede. Prilozi su polupromjenjiva vrsta riječi.) Npr.: lijevo, podalje, jesenas, naobdan, potrbuške, brzo, mnogo, jako, hotimice...

7. Prijedlozi (Prijedlozi su nesamostalne i nepromjenjive riječi. Tako se zovu zato što se predlažu ispred padežnih oblika uglavnom imenskih riječi i služe za označavanje njihovih različitih odnosa prema drugim riječima u rečenici.) Npr.: od, do, k, uz...

8. Veznici (Veznici su nepromjenjive riječi koje povezuju riječi i rečenice.) Npr.: i, ili, jer, a, ali, ili - ili, te ...

9. Uzvici (Uzvici su riječi, skupovi glasova ili pojedinačni glasovi, kojima najbrže izražavamo svoja osjećanja i raspoloženja.) Npr.: uh, jaoj, fiju, kvrc, pis, curik, pi - pi, oj, hej, hajde, dede, de ...

10. Riječce (Riječce su nepromjenjive riječi koje iskazuju lični stav govornika prema onome o čemu govori.) Npr.: da, jok, zar, kao, gle, pak, baš, valjda, zaista...

Broj riječi u pojedinim vrstama je nejednak. Najbrojnije su imenice. Računa se da je njih polovina od cjelokupnog broja riječi jednog jezika. U nekim vrstama može se tačno utvrditi broj riječi, npr. broj zamjenica, prijedloga, veznika.