Veselin Šljivančanin
Veselin Šljivančanin (rođen 13. juna 1953) jest bivši oficir u Jugoslavenskoj narodnoj armiji (JNA), koji je učestvovao u bitki za Vukovar,a kasnije je osuđen po optužnici za ratne zločine Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju za svoju ulogu u vukovarskom masakru. Kazna zatvora mu je dva puta mijenjana, sa 5 na 17 i kasnije na 10 godina. Od tada mu je MKSJ naredio puštanje na vrijeme zbog dobrog ponašanja.[1][2]
Veselin Šljivančanin | |
---|---|
Rođenje | Palež, Žabljak, FNRJ | 13. juni 1953
Nacionalnost | Srbin |
Čin | Pukovnik |
Ratovi | Raspad SFRJ |
Važnije bitke | Bitka za Vukovar |
Vojska | Jugoslavenska narodna armija Vojska Jugoslavije |
Biografija
urediRođen je u selu Palež blizu Žabljaka, NR Crne Gore, tadašnje FNR Jugoslavije. Njegova porodica pripada plemenu Drobnjaci i slave Đurđevdan.[3] Kao major JNA, Šljivančanin je učestvovao u bitki za Vukovar koja se vodila od kraja augusta do 18. novembra 1991. Nakon pada Vukovara, unaprijeđen je u čin potpukovnika i postavljen je za komandanta brigade JNA koja je bila stacionirana u Titogradu (današnja Podgorica).
Unapređen je u pukovnika početkom 1996. godine, u Vojsci SR Jugoslavije SR Jugoslavije nakon raspada JNA, a premješten je na [[Vojna akademija u Beogradu|Vojnu akademiju u Beogradu, gdje je radio kao predavač vojne taktike. Povukao se iz vojne službe u oktobru 2001.[4]
Šljivančanin ima dvoje djece: kćer Olju i sina Mlađena, bivšeg profesionalnog košarkaša.
Suđenje
urediMeđunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) optužio je Šljivančanina 1995. godine[5] zajedno s Miletom Mrkšićem, Miroslavom Radićem i Slavkom Dokmanovićem. Optužnica ga tereti za "odgovornost za masovno ubijanje približno 260 zarobljenih muškaraca nesrba u naselju Ovčari, kod Vukovara", po sljedećim osnovama:
- on je direktno komandovao snagama JNA (koje su tada kontrolisale Srbija i Crna Gora, a sastojale su se od Srba i manjine Crnogoraca) koje su 18. novembra 1991. preuzele kontrolu nad vukovarskom bolnicom i evakuisale ljude odatle narednih dana do zgrade farme Ovčara;
- lično je rukovodio odabirom i uklanjanjem iz bolnice oko 400 nesrba za koje je JNA sumnjala da su pripadnici hrvatske paravojske;
- naredio je vojnicima JNA pod njegovom komandom da predaju pritvorenike nad zatočenicima drugim srpskim snagama koje su ih fizički pogubile.
Srpske vlasti uhapsile su ga u Beogradu 13. juna 2003.[6] kao dio nove politike Srbije i Crne Gore u kojoj su se složile da se pridržavaju UN-a i MSKJ-a. Predat je MKSJ -u 1. jula. Suđenje protiv njega počelo je u oktobru 2005. Presudom suda od 27. septembra 2007. Šljivančanin je oglašen krivim za "pomaganje i podržavanje mučenja zatvorenika" i osuđen je na pet godina zatvora.[7] Proglašen je nevinim za zločine protiv čovječnosti, jer je sud utvrdio da su ubijanja izvršila Teritorijalna odbrana Srbije i lokalne srpske paravojne formacije. Sud je utvrdio da Šljivančanin kao oficir JNA nije spriječio premlaćivanje zarobljenika od strane lokalnih srpskih snaga.[7]
Kazna je izazvala bijes u hrvatskoj javnosti i štampi, a hrvatski politički čelnici izrazili su bijes zbog presude.
BBC je intervjuirala jednog od administratora vukovarske bolnice, koji je suđenje u Haagu uporedio sa ročištem pred civilnim sudom u Hrvatskoj, prema kojem "ljudi koji kradu automobile mogu dobiti 20 godina zatvora".[8]
Sud je 5. maja 2009. godine najavio povećanje kazne Šljivančaninu na 17 godina zbog pomaganja i podržavanja u ubistvu ratnih zarobljenika nakon pada Vukovara, dok je njegova krivica za pomaganje i podržavanje mučenja ponovo potvrđena.[1] U službenom priopćenju se navodi da je Žalbeno vijeće zaključilo da je Pretresno vijeće pogriješilo oslobađajući Šljivančanina za pomaganje i podržavanje ubistva u Vukovaru. Sudac Theodor Meron izjavio je da je "Šljivančanin bio dužan štititi ratne zarobljenike koji su držani na Ovčari i da je ta odgovornost uključivala obavezu da ne dopusti prijenos pritvora nad ratnim zarobljenicima na bilo koga bez prethodnog uvjerenja da neće biti povrijeđen. Naredba Mrkšića o povlačenju trupa JNA nije ga oslobodila položaja oficira JNA." Kazna mu je u decembru 2010. smanjena na 10 godina na osnovu svjedočenja Miodraga Panića, oficira JNA koji je izjavio da Mrkšić nije obavijestio Šljivančanina da će vojnici JNA biti povučeni s Ovčare.[9]
Šljivančanin je prijevremeno pušten na slobodu zbog lijepog ponašanja. MKSJ je naložio njegovo prijevremeno puštanje na slobodu i da će biti pušten iz pritvora Međunarodnog suda čim to bude izvodljivo i nakon što se završe administrativne procedure.[10][11]
Reference
uredi- ^ a b "Press | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia". Icty.org. Pristupljeno 14. 11. 2016. Greška kod citiranja: Neispravna oznaka
<ref>
; naziv "icty.org" definiran je nekoliko puta s različitim sadržajem - ^ "Appeals Chamber Grants Šljivančanin's Request for Review of Judgement". ICTY. 8. 12. 2010. Pristupljeno 8. 4. 2016.
- ^ "Порекло презимена Шљиванчанин". Poreklo.; Karadžić, Stojan; Šibalić, Vuk (1997). Породице у Дробњаку и њихово поријекло. Stručna knjiga.
- ^ Kovacevic, Tamara (9. 3. 2004). "Europe | Profile: The 'Vukovar Three'". BBC News. Pristupljeno 14. 11. 2016.
- ^ "Mrkšić et al. (IT-95-13/1) | International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia". Icty.org. Pristupljeno 14. 11. 2016.
- ^ "Europe | Serbs clash over war crimes arrest". BBC News. 13. 6. 2003. Pristupljeno 14. 11. 2016.
- ^ a b A SUMMARY OF JUDGEMENT FOR MILE MRKŠIĆ, MIROSLAV RADIĆ AND VESELIN ŠLJIVANČANIN, un.org; accessed 8 April 2016.
- ^ "Croatian anger at Vukovar verdict", BBC News, 28 September 2007.
- ^ "Šljivančaninu kazna smanjena sa 17 na 10 godina; Dr. Bosanac: Haški sud nije pravedan sud". Slobodna Dalmacija (jezik: hrvatski). 8. 12. 2010. Pristupljeno 8. 4. 2016.
- ^ "ISPOVEST VESELINA ŠLJIVANČANINA: Znam ko je UBIO Jugoslaviju. Evo šta je rekao o Šešelju, Ljajiću, Vukovaru i Hagu! (FOTO) | Telegraf – Najnovije vesti". Telegraf.rs. 2. 1. 2015. Pristupljeno 14. 11. 2016.
- ^ "Šljivančanin: Ko će odgovarati za moje vojnike? | Dosije". Novosti.rs. Pristupljeno 14. 11. 2016.