Boginje

zarazna bolest
(Preusmjereno sa Variola)
Variola vera, Kosovo, 1972
Boginje

Boginje (latinski: variola vera) su zarazna bolest svojstvena čovjeku koju izazivaju dvije vrste virusa variole zvane variola major i variola minor.[1]

HistorijaUredi

Vjeruje se da je u 20. vijeku od posljedica variole umrlo između 300 i 500 miliona ljudi.[2] U ranijim historijskim razdobljima, prije nego što je razvijena vakcinacija i moderni lijekovi, variola je bila daleko ubojitija i imala je bitan uticaj na historiju. Mnoge poznate historijske osobe bile su njene žrtve.

Ipak, najznačajniju ulogu su imale nakon otkrića Amerike, kada su domoroci Sjeverne i Južne Amerike došli u dodir s Evropljanima koji su bili inficirani virusom variole. Za razliku od kolonizatora, domoroci nisu imali razvijen imunitet, što je dovelo do naglog širenja bolesti i dramatičnog pada domorodačke populacije, pa je evropskim kolonizatorima omogućen lak i nesmetan prodor u nova područja.

Domaćin virusa variole je jedino čovjek tako da je naporima Svjetske zdravstvene organizacije 1977 godine virus iskorijenjen u ljudskoj populaciji i danas se nalazi samo u laboratorijima. Vakcinacija protiv virusa više se ne provodi tako da se smatra da bi se mogao koristiti kao terorističko oružje.[3]

Velike boginjeUredi

 
Vakcina protiv boginja

Variola major, uzrokuju velike ili crne boginje. Velike boginje izazivaju smrt kod 20-40 % zaraženih,[4][5] a kod preživjelih često ostavlja trajnu unakaženost ili sljepoću.[6] Bolest je teška i teško se liječi. Počinje drhtavicom, visokom temperaturom i jakim bolovima u glavi, kičmi i trbuhu, povraćanjem i zatvorom. Poslije 2 do 4 dana po tijelu izbije velik, krupan osip, koji se brzo pretvara u plikove. Plikovi se zagnoje i na njihovom mjestu se otvore ranice, od kojih ostaju primjetni ožiljci na licu osoba koje su preživjele velike boginje. [7]

Male boginjeUredi

Variola minor, uzrokuju male boginje, blaži oblik koji izaziva smrt samo kod 1 % zaraženih. Bolest počinje jednim kataralnim stanjem u nosu, plućima i na očnoj sluzokoži. Poslije inkubacije od 8 do 16 dana oči zakrvare, suze, i ne može se gledati u svjetlost, nos je pun kao kod prehlade, prisutan je suh kašalj i povećana temperatura. Ovakvo stanje traje 3 do 5 dana, pa se pojavi karakterističan osip. Osip je krupan i javlja se najprije na licu, potom po cijelom tijelu, za razliku od šarlahnog osipa, koji je sitan i tek naposlijetku izbija na licu. Prije nego na licu, osip se javlja u ustima, na unutrašnjoj strani obraza. Pojavom osipa kašalj se pojača i dijete za sve vrijeme bolesti ima jak bronhitis, koji se često komplikuje zapaljenjem pluća.

Također pogledajteUredi

Dalje čitanjeUredi

  • Bhattacharya, Sanjoy (2006). Expunging variola: the control and eradication of smallpox in India, 1947–1977. Hyderabad: Orient Longman. ISBN 978-81-250-3018-8.
  • Fenner, Frank (1988). Smallpox and Its Eradication (History of International Public Health, No. 6) (PDF). Geneva: World Health Organization. ISBN 978-92-4-156110-5.
  • Hopkins, Donald R. (2002). The Greatest Killer. Smallpox in History. (U of Chicago Press, 2002). ISBN 978-0-226-35168-1
  • Kelton, Paul. Cherokee Medicine, Colonial Germs: An Indigenous Nation's Fight Against Smallpox. Norman, OK: University of Oklahoma Press, 2015. ISBN 0-8061-4688-5
  • Koplow, David A. (2003). Smallpox: the fight to eradicate a global scourge. Berkeley: University of California Press. ISBN 978-0-520-24220-3.
  • Mack T (2003). "A different view of smallpox and vaccination". N. Engl. J. Med. 348 (5): 460–63. doi:10.1056/NEJMsb022994. PMID 12496354.
  • McNeill, William Hardy (1977). Plagues and peoples. Oxford: Basil Blackwell. ISBN 978-0-385-12122-4.
  • Naono, Atsuko (2009). State of Vaccination: The Fight Against Smallpox in Colonial Burma. Hyderabad: Orient Blackswan. str. 238. ISBN 978-81-250-3546-6.
  • Pallen, Mark (2018). The Last Days of Smallpox: Tragedy in Birmingham. UK: Amazon KDP. ISBN 978-1-9804-5522-6.
  • Preston, Richard (2002). The Demon in the Freezer: A True Story. New York: Random House. ISBN 978-0-375-50856-1. (Excerpt available at The New Yorker)
  • Reinhardt, Bob H. (2015) The End of a Global Pox: America and the Eradication of Smallpox in the Cold War Era (U of North Carolina Press, 2015). xviii, 268 pp.
  • Tucker, Jonathan B. (2001). Scourge: The Once and Future Threat of Smallpox. New York: Grove Press. ISBN 978-0-8021-3939-9.
  • Lord Wharncliffe; W. Moy Thomas, ured. (1861). The Letters and Works of Lady Mary Wortley Montagu, vol. 1. London: Henry G. Bohn.

ReferenceUredi

  1. ^ Ryan KJ, Ray CG, ured. (2004). Sherris Medical Microbiology (4th izd.). McGraw Hill. str. 525–28. ISBN 978-0-8385-8529-0.
  2. ^ Henderson, D (2009). Smallpox : the death of a disease. Prometheus Books. str. 12. ISBN 978-1-61592-230-7.
  3. ^ "Smallpox". WHO Factsheet. Arhivirano s originala, 21 September 2007.
  4. ^ "What is Smallpox?". CDC (jezik: engleski). 7 June 2016. Pristupljeno 14 December 2017.
  5. ^ Riedel, S (January 2005). "Edward Jenner and the history of smallpox and vaccination". Proceedings (Baylor University. Medical Center). 18 (1): 21–25. doi:10.1080/08998280.2005.11928028. PMC 1200696. PMID 16200144.
  6. ^ "What is Smallpox?". CDC (jezik: engleski). 7 June 2016. Pristupljeno 14 December 2017.
  7. ^ http://www.svetzdravlja.com/show_text.php?id=237&catid=18[mrtav link]

Vanjski linkoviUredi


  Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi s temama o zdravlju (medicini).