Uzeir Hadžihasanović
Uzeir-aga Hadžihasanović bio je jedan od prvaka bošnjačke politike u prvim godinama Drugog svjetskog rata. Bio je trgovac, senator i političar. Rođen je u siromašnoj porodici, te je u početku radio kao poreski dostavljač. Nakon ovoga bavio se trgovinom gdje je pokazao poslovne vještine, pa je Prvi svjetski rat dočekao kao jedan od najbogatijih ljudi u Sarajevu. Prvi svjetski rat je proveo u Turskoj, da bi se u Sarajevo vratio po njegovom završetku. Godine 1919. pristupio je novoformiranoj Muslimanskoj narodnoj organizaciji te postao jedan od najbližih savjetnika Mehmeda Spahe. Ispred ove stranke Hadžihasanović je u Kraljevini Jugoslaviji obavljao i funkciju zastupnika u Narodnoj skupštini u Beogradu.[1]
Uzeir Hadžihasanović | |
|---|---|
| Rođenje | |
| Smrt | 25. 9. 1943 |
| Zanimanje | Trgovac, senator i političar |
1938. na Kongresu za održanje arapskih i islamskih prava na Palestinu bio je 12. govornik po redu gdje je istakao saosjećanje Bošnjaka sa Palestincima.[1] Pred kraj zime 1935. bio je osuđen na 20 dana redarstvenog zatvora zbog bajramskih punktacija.
Drugi svjetski rat uredi
Hadžihasanović se suprostavio NDH masovnim zločinima i načinu na koji tretiraju Bošnjake. Ipak, ovo antiustaštvo nije pratio i antifašizam.
U Doboju 1941. na inicijativu Hadžihasanovića i Džafera Kulenovića održan je sastanak na kojem se trebalo odlučiti da li uzeti učešće u vlasti NDH. Odlučeno je da Kulenović uđe u vlast kako bi ublažio djelovanje Hakije Hadžića i zaštitio Srbe.[2]
Hadžihasanović je zagovarao blisku saradnju s Nijemcima te je postao vođa pokreta za autonomiju BiH u Drugom svjetskom ratu, ispred kojeg je zagovarao autonomiju Bosne i Hercegovine od NDH i njen autonomni status u okviru Trećeg reicha.
Bio jedan od organizatora potpisivanja Sarajevske rezolucije, koju je 14. augusta 1941. potpisalo oko stotinu sarajevskih muslimanskih prvaka. Hadžihasanović je kao vođa pokreta za autonomiju, 9. aprila 1943. s antisemitskim muftijom Mohammed Amin al-Husseinijem, obavio razgovor u svom domu u kojem se složio o potrebi osnivanja posebne muslimanske SS-divizije. Hadžihasanović je smatrao da bi ustrojavanje muslimanske SS-divizije mogao biti prvi korak ka uspostavljanju autonomije BiH. Hadžihasanović je imao i kontakte s Komunističkom partijom Jugoslavije, s Avdom Humom, kao Titovim predstavnikom koji ga je pokušao pridobiti na stranu partizana kako bi uticao na podršku muslimanskog stanovništva partizanskom pokretu. Napravio je pogrešnu procjenu da Winston Churchill i drugi zapadni lideri neće dozvoliti stvaranje komunističke države na Balkanu, te je u pokušaju da smanji zločine četničkog pokreta u BiH savjetovaoMustafi Mulaliću da pristupi Ravnogorskom četničkom pokretu. Mulalić je postao savjetnik Draže Mihajlovića. Hadžihasanovoć je svojim autoritetom uticao i na značajno smanjenje broja bošnjaka koji su se priključivali partizanskom pokretu, zbog čega je ovaj narod unutar NOP-a svoju poziciju počeo jačati tek od sredine 1943.
Umro je u Sarajevu 25. septembra 1943 a sahranjen na Velikom groblju na Hridu.[1]
Reference uredi
- ^ a b c Nametak, Alija (26. 11. 2022). "Uzeir-aga Hadžihasanović". Narodna uzdanica. Pristupljeno 26. 11. 2022.
- ^ Hamza, Memišević (2020). Bošnjaci i NDH moranje ili slobodan izbor. Fakultet političkih nauka, Univerzitet u Sarajevu. str. 34.