Ulcerozni kolitis

Ulcerozni kolitis je upalna bolest crijeva koja najčešće zahvaća distalni dio debelog crijeva (kolona) i rektum. Nema poznatog uzroka, iako postoji element genetičke susceptibilnosti.

Osobine

Hronična (> 6 mjeseci) dijareja (često krvava), bez pronađenih infektivnih uzroka.
Upalne promjene najčešće su ograničene na lijevu stranu i distalne dijelove debelog crijeva, međutim, bilo koji dio kolona može biti zahvaćen. Upalne promjene mogu se vremenom proširiti i zahvatiti veće dijelove kolona. Dugi periodi upale dovode do fibroznih promjena i mogu uzrokovati gubitak haustracije, što rezultira karakterističnim suženjem crijeva.
Bolest je težinom varira obzirom na pacijenta i trajanje. Vrlo teško je davati dugoročne prognoze, budući da nisu rijetki slučajevi pacijenata koji ostaju u kliničkoj remisiji godinama između egzacerbacija.
Značajan rizik pojave karcinoma javlja se nakon 10 godina od prvih znakova bolesti, zbog degenerativnih procesa koji zahvataju sluznicu kolona (prvenstveno pseudopolipoza), što u nekim slučajevima može zahtijevati česte nadzorne biopsije ili čak preventivnu kolektomiju.
U nekih pacijenata mogu se javiti i drugi autoimuni poremećaji i izvan-crijevne komplikacije kao npr. iritis, uveitis, episkleritis, migratorni poliartritis, sakroilitis, erythrema nodosum, zadebljanje vrhova prstiju, itd.
Pojava fistula je rijetka ali nije isključena. Međutim, za razliku od Crohnove bolesti, vjerovatnost ponavljanja je vrlo mala. Analne fisure su nažalost mnogo češće, a i sam mehanizam nastanka fistula kod oboljenih od ulceroznog kolitisa povezan je s (doduše vrlo rijetkim) dubokim fisurama koje dopiru do analnih žlijezda i na taj način omogućuju infekciju, stvaranje apscesa i konačno stvaranje perianalnih fistula.
Pojava bolesti česta je kod bivših pušača. Prestanak pušenja može uzrokovati redukciju zaštitne sluznice kolona. Kada se ovo dogodi, bakterije koje prirodno nastanjuju unutrašnjost debelog crijeva mogu napasti crijevo i uzrokovati reakciju imunološkog sistema. Iz nepoznatih razloga ovo uzrokuje oštećenja sluznice (ulceracije) na jednom ili više mjesta. Ponovno uzimanje nikotina kroz nikotinske flastere ili pušenje može produžiti trajanje remisije iako su prednosti u odnosu na ostale rizike koje ovo donosi upitne.
Jedna od opasnijih komplikacija ulceroznog kolitisa može biti peritonitis. Ako je bolest ograničena na rektum simptomi su blaži, ali ako se proširi na cijelo debelo crijevo tada su simptomi žestokog proljeva i krvarenja izrazito jaki i učestali. Hronični ulcerozni kolitis povećava opasnost od raka debelog crijeva.

Poređenje s Crohnovom bolešću

Ulcerozni kolitis je sličan Crohnovoj bolesti, ali postoje karakteristične razlike. Ulcerozni kolitis zahvata isključivo debelo crijevo i ne može "migrirati" u tanko crijevo. Crohnova bolest, s druge strane, može zahvatiti cijeli gastrointestinalni trakt. Kolektomija, odnosno hirurško odstranjenje debelog crijeva se zbog toga može smatrati "lijekom" za ulcerativni kolitis. Ulcerozni kolitis obično zahvata gornje slojeve sluznice debelog crijeva, a upala zahvata neprekinute dijelove crijeva. Upala kod Crohnove bolesti poprima "pjegasti" uzorak i zahvata više slojeva crijevne stijenke. Zbog prirode upale, ulcerozni kolitis rjeđe zahtijeva hirurške intervencije, za razliku od Crohnove bolesti gdje su takve intervencije puno češće zbog opasnih crijevnih opstrukcija i drugih komplikacija.

Terapija

Liječenje blagih oblika ulceroznog kolitisa počinje loperamidom, a u slučajevima težih oblika tada je neophodno primijeniti antiupalna sredstva kao što su sulfasalazin, mesalazin i kortikosteroidi. Ukoliko ulcerozni kolitis preraste u toksični kolitis koje je stanje vrlo opasno po život neophodno je hirurško rješenje.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Ulcerozni kolitis