Kolektomija (lat. colo od colon + sufiks –ektomija = uklanjanje) je resekcija debelog crijeva. Sastoji se od hirurški uklanjanja bilo kojeg dijela debelog crijeva, obično segmentalna resekcija (djelomična kolektomija). U ekstremnim slučajevima kada se odstrani cijelo debelo crijevo, to se naziva totalna kolektomija, a proktokolektomija (procto- + kolektomija) označava da je uključen i rektum.

Kolektomija
Drugi naziviUklanjanje debelog crijeva
Mikrografija tkiva oboljelog od pseudomembranskog kolitisa, indikacija za kolektomiju (boja H&E)

Indikacije uredi

Neke od najčešćih indikacija za kolektomiju su:

Osnovni principi uredi

Tradicijski, kolektomija se izvodi putem abdominalne incizije (laparotomija), iako primjena minimalno invazivne kolektomije, pomoću laparoskopije, raste i po obimu indikacija i po popularnosti, i dobro je uspostavljena procedura od|2006. u mnogim medicinskim centrima. Nedavna iskustva pokazala su izvodljivost kolektomija s pristupom s jednim ulazom.[1]

Resekcija bilo kojeg dijela debelog crijeva podrazumijeva mobilizaciju i podvezivanje odgovarajućih krvnih sudova. Limfadenektomija se obično izvodi putem ekscizije masnog tkiva u blizini ovih sudova (mezokolon), u operacijama karcinoma debelog crijeva.

Kada je resekcija završena, hirurg ima mogućnost da odmah obnovi crijevo, šivanjem ili spajanjem oba rezana kraja (primarnom anastomozom) ili stvaranjem kolostomije. Uzima se u obzir nekoliko faktora, uključujući:

  • Okolnosti operacije (elektivna vs hitna); U mnogim slučajevima je potrebno uraditi hitnu resekciju debelog crijeva sa anastomozom, a to nosi veću stopu komplikacija jer pravilna priprema crijeva nije moguća u hitnim situacijama.
  • Bolest koja se liječi; (tj., nijedna operacija kolektomije ne može izliječiti Crohnovu bolest, jer se bolest obično ponavlja na mjestu gdje su zdravi dijelovi debelog crijeva spojeni. Naprimjer, ako pacijent s Crohnovom bolešću ima transverzalnu kolektomiju, njegova Crohnova bolest će se obično ponovo pojaviti na mjestu resekcije uzlaznog i silaznog dijela debelog crijeva.)
  • Akutno fiziološko stanje pacijenta;
  • Uticaj života sa kolostomom, iako privremeni;
  • Upotreba specifičnog preoperativnog režima dijeta s niskim reziduom i laksativa (tzv. "priprema crijeva").

Anastomoza nosi rizik od dehiscencije (razbijanje šavova), što može dovesti do kontaminacije peritoneumske šupljine, peritonitisa, sepse i smrti. Brojni faktori mogu povećati rizik od anastomotske dehiscencije, bilo djelomične ('curenje') ili potpune. Osnovni hirurški principi uključuju osiguravanje dobre opskrbe krvlju suprotnih krajeva i nedostatak napetosti na spoju. Upotreba NSAIDS za analgeziju nakon gastrointestinalne operacije i dalje je kontroverzna, imajući u vidu mješovite dokaze o povećanom riziku od curenja iz bilo koje stvorene anastomoze crijeva. Ovaj rizik može varirati u zavisnosti od klase NSAID-a koji je propisan.[2][3][4]

Kolostomija je uvijek sigurnija, ali predstavlja društveni, psihički i fizički teret za pacijenta. Izbor nije nimalo lak i pun je kontroverzi, jer je česta tema žestokih debata među općim hirurzima širom svijeta.

Laparoskopska hirurgija uredi

Od 2012. godine, više od 40% resekcija debelog crijeva u Sjedinjenim Državama izvodi se laparoskopskim pristupom.[5]

Za početak laparoskopske operacije za kolektomiju obično se u abdomen postavljaju četiri otvora (porta), kako bi se dobio pristup peritoneumskoj šupljini. Sljedeći korak je mobilizacija dijela crijeva koji treba da se resecira. To se radi podvezivanjem mezentera i drugih peritoneaumskih dodataka. Za resekciju crijeva koristi se klamerica i stvara se anastomoza između preostalog crijeva.[6]

Historija uredi

Sir William Arbuthnot-Lane bio je jedan od prvih zagovornika korisnosti totalnih kolektomija, iako je njegova prekomjerna upotreba procedure dovela u pitanje mudrost operacije.[7]

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Bucher P, Pugin F, Morel P (oktobar 2008). "Single port access laparoscopic right hemicolectomy" (PDF). International Journal of Colorectal Disease. 23 (10): 1013–6. doi:10.1007/s00384-008-0519-8. PMID 18607608. S2CID 11813538.
  2. ^ STARSurg Collaborative (2017). "Safety of Nonsteroidal Anti-inflammatory Drugs in Major Gastrointestinal Surgery: A Prospective, Multicenter Cohort Study". World Journal of Surgery. 41 (1): 47–55. doi:10.1007/s00268-016-3727-3. PMID 27766396. S2CID 6581324.
  3. ^ STARSurg Collaborative (2014). "Impact of postoperative non-steroidal anti-inflammatory drugs on adverse events after gastrointestinal surgery". BJS. 101 (11): 1413–23. doi:10.1002/bjs.9614. PMID 25091299. S2CID 25497684.
  4. ^ Bhangu A, Singh P, Fitzgerald JE, Slesser A, Tekkis P (2014). "Postoperative nonsteroidal anti-inflammatory drugs and risk of anastomotic leak: meta-analysis of clinical and experimental studies". World Journal of Surgery. 38 (9): 2247–57. doi:10.1007/s00268-014-2531-1. PMID 24682313. S2CID 6771641.
  5. ^ Simorov A, Shaligram A, Shostrom V, Boilesen E, Thompson J, Oleynikov D (septembar 2012). "Laparoscopic colon resection trends in utilization and rate of conversion to open procedure: a national database review of academic medical centers". Annals of Surgery. 256 (3): 462–8. doi:10.1097/SLA.0b013e3182657ec5. PMID 22868361. S2CID 37356629.
  6. ^ [1], Rattner D, Harkins J M. Laparoscopic Right Colectomy with Ileocolic Anastomosis. J Med Ins. 2016;2016(125) doi:https://jomi.com/article/125
  7. ^ Lambert, Edward C. (1978). Modern medical mistakes. Indiana University Press. str. 18. ISBN 978-0-253-15425-5.

Vanjski linkovi uredi

{{Medicinski izvori ICD10 = |ICD9 = 45.8, 45.73 |MeshID = D003082 |OtherCodes = }}

Šablon:Hirurške procedure probavnog sistema