Otvori glavni meni
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Tomislav Dretar (rođen 2. marta 1945) jest Bosanskohercegovački, hrvatski, francuski i belgijski književnik.

Tomislav Dretar
Tomislav Dretar 1992.jpg
Pisac
Rođenje (1945-03-02) 2. mart 1945. (starost: 74)
Nova Gradiška, Jugoslavija

Sadržaj

BiografijaUredi

Diplomirao kulturologiju na Univerzitetu u Rijeci 1977. godine, a magistrirao 1984. u Sarajevu. Do 1977. bio nastavnik u Bosanskoj Krupi, zatim odlazi u Bihać i radi kao sekretar SIZ-a za kulturu u Bihaću, a od 1989. do početka 1990-ih predavač na Višoj ekonomskoj školi u Bihaću. Nakon toga se bavi novinarstvom. Od 1977. objavljuje pjesme, eseje, rasprave, naučne referate i članke u periodicima Kultura, Pregled, Naše teme, Oko, Oslobođenje, Odjek, Naši dani, Život, te na Radiju Sarajevo. Objavio je više knjiga intimističke poezije refleksivnih i ljubavnih motiva. Pjesme i eseji prevedeni su na italijanski, romski, mađarski, francuski, engleski, turski, albanski, slovenski, češki i holandski jezik.


Zastupljen u više pjesničkih antologija.

Prevodilac s francuskog jezika ekumenskog prijevoda Biblije na bosanski,hrvatski i srpski, napravio je prijevod prve knjige svih Muslimana Časni Kur'an na hrvatski, bosanski i srpski, zatim s latinskog Interrogatio Iohannis ili Ispitivanje Ivanovo koje je poznato u svijetu kao Bogumilsko evanđelje, a uz to preveo i Bhagavat-Gitu i Budinu molitvu.

Nagrade i priznanjaUredi

Ratni putUredi

U odbrambeno-oslobodilačkom ratu u Bosni i Hercegovini, obavlja niz političkih dužnosti, zapovijedajući Hrvatskim vijećem odbrane Okruga i Općine do 1993. godine. Pozivajući se na bosanskohercegovački Ustav suprotstavlja se Mati Bobanu, negirajući političku separatističku tvorevinu Herceg-Bosnu i odlazi u izbjeglištvo gdje u Bruxellesu desetak godina radi kao fizički radnik i bibliotekar na l'Univertsité catholique de Louvain (Katolički univerzitet u Lovainu).

DjelaUredi

Književno-umjetnička djela

  • Vox interioris, Sarajevo 1976.
  • Drska perunika, Banja Luka 1980.
  • Nedostupna staza; Protjecanja, Bihać 1984.
  • Sorella della notte, Napoli, 1984.
  • Knjiga čežnje, Bihać 1986.
  • Slika, unutarnja rukovet, Beograd, 1988.
  • Gorka srma, Bihać, 1989.
  • Potraga za rubom,Kikinda, 1989.
  • Bol, ciganska rapsodija, Novi Sad, 1990.
  • L'Image,le florilège des lumières, Edition du Panthéon, Paris, 2001.
  • Kotva, Bruxelles,2005
  • Douleur, Rhapsodie tsigane-Bol,ciganska rapsodija (francuski - hrvatski), Barry (Belgija), 2007
  • Foyer de paroles, Editions Manuscrit, Paris, 2008
  • Aux Portes de l'Inaccessible/Na vratima Nedostupnog, M.E.O. Editions, Bruxelles, 2009
  • Parole, mon logement social, Edition M.E.O., Bruxelles 2010, ISBN 978-2-930333-34-2

Autor antologijeUredi

  • Sublimisme balkanique - Tom 1 - poètes de Croatie - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, ISBN 978-2-930333-56-4
  • "Sublimisme balkanique" - Tom 2 - poètes de Bosnie-Herzégovine - antologija poezije - Izbor i predgovor - Tomislav Dretar, ISBN 978-2-930702-71-1

Muzičko-scenska djela

  • Libreto na temu "Smrt Omera i Merime" komponovano po Vuku Kulenoviću, RTB 1986
  • Libreto za oratorij Opus n° 1 premijerno izvedeno po Simfonijskom orkestru RTB uz muziku Vuka *Kulenovića, Prvi festival simfonijskih orkestara Jugoslavije u Bihaću 1984.g.
  • Libreto za scensku postavku oratorija po Dretarevoj poeziji, koreografija Branke Kolar, na muziku iz opere "Ero s onog svijeta" i Carmina Burana u izvođenju: Recital - Tomislav Dretar, ples - Bihaćki plesni ansambl i Karate klub Bihać.

Kulturološka djela

Napomena - Ukupan broj tekstova ovih vrsta i rodova tokom 25 godina bavljenja je oko 300.

  • Konceptualizacija kulture u programima KPJ/SKJ u časopisu "Socijalizam" 6/84;
  • Komunistička partija i kultura, u časopisu Opredjeljenja, 8-9/80;
  • Međunacionalni odnosi u svjetlu revolucionarne prakse, Sveske 2/83;
  • Krleža i Titovo djelo, Sveske 10/85;
  • Jugoslavenstvo, majka koja ne smije pojesti svoju djecu, (saopćenje na Okruglom stolu povodom 35. godišnjice Zavoda za istraživanje kulturnog razvitka Srbije), Beograd, 1982
  • Socijalistička transformacija kulture, Opredjeljenje, 1/85;
  • Animacija u kulturi, Kultura, 45-46/79;
  • Kulturna politika samoupravnog društva, Kultura, 53/81;
  • Marginalije o kulturnoj animaciji, Pregled, 6/79;
  • Kulturni apsket rada, Putevi, 4/80;
  • O fetiškom karakteru jezika, Lica, 8-9-10/81;
  • O Marcuseu i Estetskoj dimenziji, Pregled, 33/82;
  • Kritika kulturnog modela postavljenog kao sustav upravljanja, Pregled, 7-8/83
  • Kritika odnosa potreba i vrijednosti u djelima Agnes Heller, Pregled, 5/82
  • Razina kulturnih interesa srednjoškolske omladine, Istraživanja, 1982.
  • Trockij i Goebels, paralele i kontroverze rađanja medijalne i masovne kulture, Istraživanja, 1983.


Likovna kritika

  • O vrijednostima i značajkama grafičkog opusa Dževada Hoze, Oslobođenje, Sarajevo
  • O slikarstvu Marijane Muljević, Lica, Sarajevo
  • O skulpturama Hakije Muranovića, odjek, Sarajevo
  • Grafika, slika, skulptura, monografija, Bihać, 1981

Objavljuje na francuskom jeziku pod imenom Thomas Dretart: "Douleur, rhapsodie tsigane", Barry 2007, "L'image, florilège des lumières", Pariz 2001. i "Le Foyer de paroles", Bruxelles 2008. Preveo i objavio knjige desetak belgijskih pisaca na francuskom jeziku.

Zastupljen u AntologijamaUredi

  • Krvatska, (1991., Antologija hrvatske ratne lirike od Marula do naših dana, dr. Vinko Brešić)
  • Skupljena baština: savremeno hrvatsko pjesništvo 1940-1990: (antologija) / priredio Stijepo Mijović Kočan
  • Romane Poetongi Antologia - József Choli Daróczi, Ariadna (ISBN/ISSN: 963.045684.2), (romski, mađarski, engleski) Budimpešta 1995.
  • Mnogoglasje - Savremeno hrvatsko pjesništvo Bosne i Hercegovine"; Zdravko Kordić i Krešimir Šego u časopisu "Osvit" broj 1-2, Mostar, 2000.
  • "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine od XV st. do danas-Antologija poezije"; Prof. dr. Miloš Okuka u Matica hrvatska, Hrvatska misao, svezak 25-26, Sarajevo, 2002;

Vanjski linkoviUredi