Biblija

Biblija (kasnolat. Biblia, od grč. βıβλία, deminutiv mn. [jed. βıβλίον] od βίβλος: knjiga), sveta knjiga židovstva i kršćanstva, zbirka raznovrsnih spisa koji su nastajali tijekom više od 1000 god. pr. Kr. (Deborin hvalospjev, Suci 5) pa do kraja I. st. (2 Pt). Naziva se i Sveto pismo, katkad Pismo ili Pisma. Kršćani je dijele na Stari zavjet (SZ) i Novi zavjet (NZ).

Biblija ručno pisana na latinskom jeziku

Biblijski spisi

Popis biblijskih knjiga iz kojih vjerska zajednica razumijeva svoj identitet i koje su za nju normativne naziva se kanon Svetog pisma, a to proizlazi iz shvaćanja da je Biblija istodobno i ljudska i Božja riječ. Tematska osovina koja ujedinjuje izbor djela različitih oblika (poetskih, mudrosnih, zakonskih...) iz židovske i ranokršćanske književnosti od kojih se sastoji Biblija povijest je spasenja. Kanonski popis u židovstvu i kršćanstvu nije sasvim istovjetan: među raznim kršćanskim zajednicama (katolici, protestanti, pravoslavni) postoje neke razlike u broju biblijskih spisa.

Biblijski kanon u židovstvu

Još u razdoblju između završetka formiranja SZ i nastanka NZ, ne može se govoriti o istovjetnom kanonu sveukupnog židovstva. Zajednica u Kumranu davala je velikom broju spisa određeni autoritet. Samarijanci su imali samo Petoknjižje. Židovi se u dijaspori služe grčkim prijevodom, tzv. Septuagintom. Krajem I. st., oko dva desetljeća nakon rušenja jeruzalemskog hrama, odlučeno je u Jamniji da u kanonu hebrejske Biblije bude 39 spisa. Uglavnom su na hebrejskome, malim dijelom na aramejskome. Svrstavaju se u tri skupine: Torah (Zakon, Petoknjižje ili Pentateuh), Nebī’īm (Proroci) i Ketūbīm (Spisi, Hagiografi). Skraćeni židovski naziv za Bibliju TaNaK dolazi od početnih slova svake skupine takve trodijelne podjele, a za hebrejsku Bibliju upotrebljava se i naziv Mikra (Pismo). Ako se katkad govori o manjem broju knjiga hebrejske Biblije, primjerice o 22 (J. Flavije), tada je riječ o drukčijem načinu brojanja tih spisa.

Biblijski kanon u kršćanstvu

Stari zavjet. Novozavjetni se pisci u I. st. služe Septuagintom (LXX), grč. prijevodom Sedamdesetorice. Tijekom nekoliko stoljeća kršćanski autori skloni su katkada kraćem (palestinskom), katkada dužem (LXX) popisu knjiga Staroga zavjeta. Origen (182–251) naginje palestinskomu kanonu, ali smatra da i ostali spisi imaju autoritet. Počinje se praviti razlika između kanonskih i crkvenih knjiga. Jeronim (347–420) koleba se između dužeg i kraćeg popisa, dok je Augustin (354–430) bio za duži. Na koncilu u Rimu 382. zaokružen je popis »božanskih Pisama« prema kojem SZ ima 46 knjiga. Tridentski koncil 1546. prihvaća takav kanon SZ s 39 protokanonskih (istovjetne s palestinskim kanonom) i 7 deuterokanonskih knjiga koje se svrstavaju na povijesne, poučne i proročke. Latinski prijevod Vulgatu proglašava službenim (autentičnim) biblijskim tekstom za Katoličku crkvu. Martin Luther 1522. isključuje deuterokanonske knjige iz kanonskog popisa SZ. Biblijska izdanja u protestantskim crkvama imaju zato obično kanon SZ od 39 knjiga. Uobičajen je naziv za deuterokanonske knjige u protestantizmu apokrif. Parabiblijske spise, koje katolici nazivaju apokrifima, protestanti zovu pseudoepigrafima. Pravoslavlje se u svojem kanonu SZ ravna prema Septuaginti, koja ima duži popis i »apokrifne« dijelove. Ekumenska biblijska izdanja koja priređuju bibličari različitih konfesija sadrže protokanonske i deuterokanonske knjige SZ.

Knjige

Stari zavjet

Naziv knjige	Kratica	Naziv knjige	Kratica
Postanak	Post	Mudre izreke	Izr
Izlazak	Izl	Propovjednik (Kohelet)	Prop
Levitski zakonik	Lev	Pjesma nad pjesmama	Pj
Brojevi	Br	Knjiga Mudrosti	Mudr
Ponovljeni zakon	Pnz	Knjiga Sirahova	Sir
Jošua	Jš	Izaija	Iz
Knjiga o sucima	Suci	Jeremija	Jr
Ruta	Rut	Tužaljke	Tuž
Prva knjiga o Samuelu	1 Sam	Baruh	Bar
Druga knjiga o Samuelu	2 Sam	Ezekiel	Ez
Prva knjiga o Kraljevima	1 Kr	Daniel	Dn
Druga knjiga o Kraljevima	2 Kr	Hošea	Hoš
Prva knjiga Ljetopisa	1 Ljet	Joel	Jl
Druga knjiga Ljetopisa	2 Ljet	Amos	Am
Ezra	Ezr	Obadija	Ob
Nehemija	Neh	Jona	Jon
Tobija	Tob	Mihej	Mih
Judita	Jdt	Nahum	Nah
Estera	Est	Habakuk	Hab
Prva knjiga o Makabejcima	1 Mak	Sefanija	Sef
Druga knjiga o Makabejcima	2 Mak	Hagaj	Hag
Psalmi	Ps	Zaharija	Zah
Job	Job	Malahija	Mal

Kurzivom je ispisano 7 deuterokanonskih knjiga.

Novi zavjet

Naziv knjige	Kratica	Naziv knjige	Kratica
Evanđelje po Mateju	Mt	1. Poslanica Timoteju	1 Tim
Evanđelje po Marku	Mk	2. Poslanica Timoteju	2 Tim
Evanđelje po Luki	Lk	Poslanica Titu	Tit
Evanđelje po Ivanu	Iv	Poslanica Filemonu	Flm
Djela apostolska	Dj	Poslanica Hebrejima	Heb
Poslanica Rimljanima	Rim	Jakovljeva poslanica	Jak
1. Poslanica Korinćanima	1 Kor	1. Petrova poslanica	1 Pt
2. Poslanica Korinćanima	2 Kor	2. Petrova poslanica	2 Pt
Poslanica Galaćanima	Gal	1. Ivanova poslanica	1 Iv
Poslanica Efežanima	Ef	2. Ivanova poslanica	2 Iv
Poslanica Filipljanima	Fil	3. Ivanova poslanica	3 Iv
Poslanica Kološanima	Kol	Judina poslanica	Jd
1. Poslanica Solunjanima	1 Sol	Otkrivenje	Otk
2. Poslanica Solunjanima	2 Sol

Novi zavjet, samo kršćanski dio Biblije, nastao je u drugoj pol. I. st. Njegovo uključivanje u biblijski kanonski popis trajalo je nekoliko stoljeća. Već ranokršćanski spis Didahe (I. st.) daje biblijsko poštovanje nekim novozavjetnim spisima. Marcion (85–160) je zastupao mišljenje da kršćanski biblijski kanon treba imati samo Lukino evanđelje i Pavlove poslanice. Irenej (II/III. st.) počinje nazivati Pismima i najranije kršćanske spise. Tzv. Muratorijev novozavjetni popis s kraja II. st. definitivno je zaokružen na koncilu u Rimu 382. Premda su s reformacijom dovedene u pitanje Poslanica Hebrejima, Jakovljeva poslanica, Judina poslanica i Otkrivenje, sve kršćanske crkve prihvaćaju 27 novozavjetnih spisa: 4 evanđelja, Djela apostolska, 13 Pavlovih poslanica, Poslanicu Hebrejima, 7 katoličkih poslanica i Otkrivenje.

Također pogledajte

• Tora
• Kur'an
• Usporedna tabela biblijskih i kur'anskih imena u bosanskom jeziku
• Estera
• Patrijarh (Biblija)

Vanjski linkovi

• Biblija u prijevodu Đure Daničića (Stari zavjet) i Vuka Karadžića (Novi zavjet)

Nedovršeni članak Biblija koji govori o religiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.