Tjelesna šupljina

Tjelesna šupljina ili tjelesna duplja je bilo koji prostor ili pretinac ili potencijalni prostor u životinjskom tijelu. U šupljinama se nalaze unutrašnji organi i druge strukrure; šupljine kao potencijalni prostori sadrže tekućinu.

Tjelesna šupljina
(Tjelesna duplja)
Identifikatori
FMA85006
Anatomska terminologija

Dvije najveće šupljine ljudskog tijela su ventralna i dorzalna tjelesna šupljina. U dorzalnoj tjelesnoj šupljini nalaze se mozak i kičmena moždina. Membrane koje okružuju organe centralnog nervnog sistema (mozak) i kičmena moždina, u kranijsku i kičmenu šupljinu su tri meninge. Različito obloženi prostori sadrže različite vrste tečnosti. Naprimjer, na moždanim opnama je cerebrospinalna tekućina, u trbušnoj šupljini tekućina koja se nalazi u peritoneumu je serozna tečnost. U amniota i nekim beskičmenjacima peritoneumska linija njihove najveće tjelesne šupljine naziva se celom.

Sisari

uredi

Embrioni sisara razvijaju dvije šupljine: intraembrionski i ekstraembrionski celom (ili horionska šupljina). Inteembrionski celom obložen je somatskom i splahnijskom bočnom pločom mezoderma, dok je ekstraembrionski celom obložen ekstraembrionskim mezodermom. Intraembrionski celom je jedina šupljina koja u sisara postoji tokom termina, zbog čega se njegovo ime često veže za jednostavnu oznaku celolomska šupljina. Podjela celomske šupljine u odjeljke, naprimjer, perikardnna šupljina / perikardij, gdje se srce razvija, pojednostavljuje raspravu o anatomiji složenih životinja.[1]

Tjelesne šupljine čovjeka

uredi

Dorzalna (zadnja) šupljina i ventralna (prednja) šupljina najveći su tjelesni odjeljci.

Dorzalna tjelesna šupljina tijela uključuje kranijskuu šupljinu, zatvorenu u lobanju, koja sadrži mozak, i kičmenu šupljinu, zatvorenu s kičmom i sadrži kičmenu moždinu.[2] Ventralna tjelesna šupljina uključuje grudnu šupljinu, zatvoreni grudni koš u kojem su pluća i srce i trbušna šupljina. Trbušna šupljina se može podijeliti na trbušnu šupljinu, zatvorenu rebrima i karlicu sa bubrezima, ureterima, želucem, crijevima, jetrom, žučnim mjehurom i gušteračom. Karlična šupljina, zatvorena je od karličnim kostima i sadrži mokraćni mjehur i reprodukcijski sistem i anus.[2]

Tjelesne šupljine i membrane čovjeka
Naziv šupljine Glavni sadržaj Membranski omotač
Leđna (dorzalna) tjelesna šupljina Kranijska šupljina Mozak Moždane opne
Kičmeni kanal Kičmena moždina Meninge
Trbušna (ventralna) tjelesna šupljina Grudna šupljina Srce, Pluća Perikard
Pleuralna šupljina
Trbušnokarlična šupljina Trbušna šupljina Probavni trakt, slezena, bubrezi Peritoneum
Karlična šupljina Mokračni sistem, reprodutivni organi Peritoneum

Trbušna tjelesna šupljina

uredi

Grudna šupljina se sastoji od tri šupljine koje ispunjavaju unutrašnju površinu grudnog koša.

  • Dvije pleuralne šupljine smještene su na obje strane tijela, prednje prema kičmi i bočne do grudne kosti.
  • Gornji medijastinum je šupljina u obliku klina koja se nalazi između gornjih regija dvije grudne šupljine.
  • Perikardna šupljina unutar medijastinuma nalazi se u sredini grudnog koša, ispod gornjeg medijastinuma. Perikardna šupljina grubo ocrtava oblik srca.

Grudnu i trbušnu šupljinu dijeli dijafragma. Trbušna šupljina zauzima cijelu donju polovinu trupa, s prednje strane kičme. Tik ispod trbušne šupljine, ispred stražnjice, nalazi se karlična šupljina. Ova šupljina je ljevkastog oblika i smještena ispod i ispred u odnosu na trbušnu šupljinu. Trbušna i karlična šupljina zajedno se mogu nazvati trbušnom šupljinom dok se grudna, trbušna i karlična šupljina zajedno mogu nazvati trbušna tjelesna šupljina.

Pododjeljci leđne (dorzalne) i trbušne (ventralne) šupljine

Prednja (ventralna) šupljina ima dva glavna odjela: grudnu i trbušnokarličnu šupljinu. Grudna šupljina je gornji dio prednje šupljine, a zatvorena je rebarnim košom. U grudnoj šupljini su pluća i srce koje se nalazi u medijastinumu. Dijafragma formira dno grudne šupljine i odvaja je od donje trbušne šupljine. Trbušna šupljina najveća je šupljina u tijelu. Iako nijedna membrana fizički ne dijeli trbušnu šupljinu, može biti korisno razlikovati trbušnu šupljinu, odjel u kome se nalaze probavni organi, i karličnu šupljinu, u kojoj se nalaze reprodukcijski organi.

Leđna tjelesna šupljina

uredi

Kranijska i kičmena šupljina mogu se nazvati dorzalna tjelesna šupljina. U stražnjoj (dorzalnoj) šupljini, u kranijskojj šupljini nalazi se mozak, a kičmena šupljina zatvara kičmenu moždinu. Baš kao što mozak i kičmena moždina čine neprekidnu, kontinuiranu strukturu, kranijska i kičmena šupljina, u kojima se nalaze, također su neprekinute. Mozak i kičmena moždina zaštićeni su kostima lobanje i kičme te cerebrospinalnom tečnošću, bezbojnom tekućinom koju stvara mozak, koja podlaže mozak i kičmenu moždinu unutar zadnje (dorzalne) šupljine.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Raven P. H., Johanson G. B. (1999). Biology. WCB/McGraw–Hill, New York.
  2. ^ a b Ehrlich, A.; Schroeder, C.L. (2009), "The Human Body in Health and Disease", Introduction to Medical Terminology (Second izd.), Independence, KY: Delmar Cengage Learning, str. 21–36

Vanjski linkovi

uredi