Gušterača
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Gušterača ili pankreas je žlijezda posebna po tome što ima vanjsko i unutrašnje lučenje:
- unutrašnjim lučenjem u krv luči hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu šećera u krvi.
- vanjskim lučenjem ona lučeći enzime amilazu i lipazu (koji uglavnom služe za otapanje masti), učestvuje u hemijskoj razgradnji hrane do molekula koje se mogu upiti u krv.

Anatomija gušterače uredi
U probavnom sistemu, gušterača se nalazi ispod želuca i pored prvog dijela tankog crijeva, duodenuma. Kod čovjeka dugačka je od 15 do 25 cm.
Bolesti gušterače uredi
Šećerna bolest uredi
Dijabetes mellitus ili šećerna bolest, je poremećaj povećavanja nivoa šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se zbiva kada gušterača ne luči dovoljno hormona inzulina koji smanjuje razinu šećera u krvi. Šećerna bolest se u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i inekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerovatnoća da će je osoba dobiti (50%) povećava se ukoliko je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:
- često mokrenje
- umor
- slabost
- žeđ
- glad
- mršavljenje
Akutna bolest gušterače uredi
Žućni kamenac može uzrokovati začepljenje papile vateri, zajedničkog izlaza za žučovod i gušteraču prema duodenumu. To uzrokuje zastoj žuči (bolest žuticu) te stoga i zastoj enzima gušterače (akutnu bolest gušterače). Takva bolest znači pucanje papile vateri i konačno ulaz enzima gušterače u krvotok (kada se dobije akutna bolest gušterače često se mjeri postotak amilaze u krvi koja se normalno ne nalaze u krvi).
Commons ima datoteke na temu: Gušterača |