Stolica kraljice Jelene
Stolica kraljice Jelene nalazi se u Botaničkoj bašti Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Prenesena je iz naselja Bukovica kod Konjica[1] Spomenik potiče sa kraja XIV stoljeća.
Selo Bukovica udaljeno je oko 4 km sjeverno od ruševina srednjovjekovnog grada Bokševce, odnosno Bukovca. Na području Donje Bukovice, odnosno zaseoka Dolac, Đoko Mazalić i Ante Kućan su 1953. godine pronašli stolicu, za koju su tada pretpostavili da je imala funkciju nadgrobnika, ali da to nije izvorna lokacija, već da je stajala na lokalitetu Zapode, oko 300 m daleko od groblja na kome je pronađena. Pavao Anđelić, je bio mišljenja da je ona prvobitno stajala na lokalitetu Stolac, u blizini sela Čeline, oko 2 km sjeverno od Bukovice.
Na tom području su 1969. godine otkopani temelji srednjovjekovne palače. Pavao Anđelić smatra da je to bio grad Bokševac (Bukovac). Podignut je u XV stoljeću i bio je središte političko-teritorijalne jedinice–oblasti Neretve. Poznat je po bitki iz druge polovine 1463. godine, godine koja je vođena između zajedničke vojske Ugarska|ugarskog kralja Matije Korvina i bosanskog vojvode Vladislava, sina herceg Stjepana protiv osmanlijske vojske. Tom prilikom oslobođeno je veliko područje obuhvaćeno Neretvom, Ramom, Uskopljem, Livnom, Lašvom i Jajcem.
Nacionalni spomenik
urediStolica je dio zbirke od 33 kamena spomenika iz srednjeg vijeka sa teritorije Bosne i Hercegovine. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj 26. juna 2019. godine, donijela je odluku da se zbirka proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2][3] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Amir Pašić (predsjedavajući), Goran Milojević i Radoje Vidović.
Opis
urediDimenzije:
- sjedište 70 cm x 60 cm x 50 cm
- naslon: (visina) 90 cm x (širina) 60 cm x (debljina) 30 cm
- ukupna visina 135 cm
Klesana je od jednog komada krečnjaka. Sjedište joj je oblika istokrakog trapeza, koji je sa prednje strane koso zasječeno, da se noge mogu „podviti“. Naslon za leđa je gotovo vertikalan i završava se krovnom od dvije kose plohe. Pozadina stolice nije ravna, nego je prema sredini svoje visine blago koso izbočena. U cjelini gledana, stolica je u svom zadnjem dijelu duža
Naslon je sa prednje strane ukrašen predstavom drveta života, a s lijeve i desne bočne strane uklesane su ljudske figure. Na lijevoj strani prikazan je ženski lik sa bosanskom kraljevskom krunom na glavi, za koji se smatra da predstavlja upravo kraljicu Jelenu. Na desnoj strani naslona prikazan je muški lik s mačem u rukama, figura nema kraljevskih obilježja, međutim mač kao simbol vlasti sugeriše da se radi o kraljevskom sucu ili dostojanstveniku.[4]
Epitaf i tumačenja
urediNa krovnoj plohi sa lijeve strane je uklesan natpis, pisan srednjovjekovnom bosanskom epigrafskom ćirilicom. U transkripciji glasi:
Si (j)e grob Pavlovića Ivana.
Kamena stolica iz Bukovice najvjerovatnije je bila vladarsko prijestolje Jelene Grube, jedine samostalne kraljice koja je vladala Bosnom nakon smrti svoga supruga Dabiše (1395.-1398.)[4][5]
Stilizirana šestokraka rozeta na čelenci, kao heraldički motiv, upućuje i na porijeklo stolice iz banskog vremena historije Bosne.[6]
Ime Ivana Pavlovića spominje se samo u lokalnoj predaji kao gospodar Bukovice.
Reference
uredi- ^ "Zijad Halilović, Azra Delalić: Srednjovjekovni kameni spomenici u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovin" (PDF). ANUBiH - Godišnjak, 2021. Arhivirano s originala (PDF), 17. 8. 2022. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nacionalni spomenici u Sarajevu". Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ^ "Zbirka antičkih i srednjovjekovnih kamenih spomenika u Zemaljskom muzeju u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 31. 7. 2022.[mrtav link]
- ^ a b "Vladarski tron - Kamena stolica iz Bukovice". Zemaljski muzej. Pristupljeno 9. 2. 2022.
- ^ [1]
- ^ Miroslav Palameta - Srednjevjekovni gotički pečati u Bosni i Humu- pristupljen 10.9. 2022.
