Stoicizam

Stoicizam djeluje od 4.-2. vijeka p. n. e. Razlikujemo: staru, srednju i novu stoičku školu.

Osnivač ovoga pravca je Zenon (nije elejac), a ostali predstavnici su: Hrizip, Seneka, Epiktet (koji je bio rob) i car Marko Aurelije.

Stoičari dijele filozofiju na: logiku, fiziku, i etiku. Tvrdili su da svijetom vlada logos (svjetski um, sudbina) i zbog toga je sve nužno određeno. Centralni problem kojim se bave je etika.

Osnovni moto stoičara je:"Život u skladu sa prirodom". Mudar čovjek živi u skladu sa prirodom i vlastitim razumom, jer tako postiže mir duše (ataraksiju). Najznačajnije vrline su: razumnost, pravednost i umjerenost.

Još jedna poznata stoička izreka je:" Blažen je onaj koji se zadovoljava onim što ima".

Također pogledajte

• Filozofija
• Antička filozofija

Nedovršeni članak Stoicizam koji govori o filozofiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.