Zenon Kitijski

Zenon iz Kitijuma je bio helenistički filozof iz Kitijuma. Bio je osnivač stoičke filozofske škole, koju je predavao u Atini od oko 300. godine p.n.e. Zasnovan na moralnim idejama kinika, stoicizam je stavljao veliki naglasak na dobrotu i duševni mir koji se dobijaju životom vrlina u skladu s prirodom. Pokazao se vrlo popularnim i procvjetao je kao jedna od glavnih filozofskih škola od helenističkog perioda do rimskog doba, te je uživao u renesansi kao neostoicizam i u sadašnjoj eri kao moderni stoicizam.

Poprsje Zenona Kitijskog

Život

Kao bogati mladi feničanski trgovac sa Kipra, prevozio je preko Mediterana tovar purpurne boje. Brod je uletio u strašnu oluju gdje su Zenon i njegova žena za dlaku izbjegli smrt i talasi su ih odnijeli do grčke luke Pirej. Sa obale je posmatrao kako njegov tovar tone i vraća se u okean. Prema jednom predanju, Zenon je u brodolomu izgubio sve. Kada se dokopao obližnje Atine, nastavio je da živi kao prosjak: imigrant u stranom gradu bez novca. Tražeći način da nastavi život najbolje moguće, prešao je milje do proročišta u Delfima, gdje mu je navodno bog Apolon preko proročice objavio da bi trebalo da "preuzme boju mrtvog čovjeka, a ne mrtve školjke." Ostao je prilično zbunjen ovim savjetom. Izgubljen, Zenon se, po povratku u Atinu, srušio u gužvi pred tezgom prodavca knjiga te se ispostavilo se da je tu otkrio ciklus anegdota o Sokratu koji je napisao Ksenofont, jedan od najboljih Sokratovih učenika. Ono što je pročitao mu je promijenilo život.

Navodno, grčka aristokratija je bila ubijeđena da je vrlina povezana sa plemenitim porijeklom. Sokrat se, međutim, suprotstavio tom mišljenju stavom da su klasične vrline kao što su pravednost, hrabrost i umjerenost samo vidovi moralne mudrosti, koju bi mogao da stekne bilo ko. Podučio je Ksenofonta da ljudi treba da dolaze do mudrosti i samodiscipline vježbom. Ksenofont je prenio brojne Sokratove razgovore o filozofiji. Vjerovatno je to bio trenutak u kom je Zenon shvatio šta znači poruka iz proročišta: trebalo je da "preuzme boju mrtvog čovjeka" tako što će usvojiti učenja mudraca iz prethodnih generacija, kao što su filozofske doktrine koje je čitao u Ksenofontovim Memorabilijama o Sokratu.

Navodno, Zenon je ispustio knjigu, uspravio se na noge i upitao prodavca knjiga: "Gdje danas mogu sresti čovjeka sličnog njemu?" U tom trenutku je tu prolazio čuveni filozof kiničke škole, Krates iz Tebe, i prodavac knjiga odgovorio Zenonu: "Slijedi ovog čovjeka." Zenon je zatim postao Kratesov sljedbenik, usavršavajući se u kiničkoj filozofiji koju je utemeljio Diogen iz Sinope.

Filozofija

Slijedeći ideje Stare akademije, Zenon je podijelio filozofiju na tri dijela: logiku (široki predmet koji uključuje retoriku, gramatiku i teorije percepcije i mišljenja); fizika (ne samo nauka, već i priroda univerzuma); i etiku, čiji je krajnji cilj bio postizanje eudemonije kroz ispravan način života "u skladu s Prirodom". Budući da su Zenonove ideje kasnije proširili Hrizip i drugi stoici, može biti teško precizno odrediti šta je on mislio.

Djela

Nijedan od Zenonovih originalnih spisa nije preživio osim kao fragmentarni citati koje su sačuvali kasniji pisci. Najpoznatije od njegovih djela bila je njegova Republika, napisana u svjesnoj imitaciji ili u suprotnosti s Platonovom Republikom. Iako nije sačuvano, o njemu se zna više od bilo kojeg drugog njegovog djela. Ona je ocrtala Zenonovu viziju idealnog stoičkog društva.

Naslovi mnogih Zenonovih spisa su, međutim, poznati i glase:

Etički spisi

• Πολιτεία – Republika
• Περὶ τοῦ κατὰ φύσιν βίου – O životu u skladu sa prirodom
• Περὶ ὁρμῆς ἢ Περὶ ἀνθρώπου φύσεως – O impulsu, ili o prirodi ljudi
• Περὶ παθῶν – O strastima
• Περὶ τοῦ καθήκοντος – O dužnosti
• Περὶ νόμου – O pravu
• Περὶ τῆς Ἑλληνικῆς παιδείας – O grčkom obrazovanju

Fizički spisi

• Περὶ ὄψεως – O vidu
• Περὶ τοῦ ὅλου – O svemiru
• Περὶ σημείων – O znakovima
• Πυθαγορικά – Pitagorejske doktrine

Logički zapisi

• Καθολικά – Općenite stvari
• Περὶ λέξεων
• Προβλημάτων Ὁμηρικῶν εʹ – Homerski problemi
• Περὶ ποιητικῆς ἀκροάσεως – O poetskim čitanjima

Ostali radovi

• Τέχνη
• Λύσεις – Rješenja
• Ἔλεγχοι βʹ
• Ἄπομνημονεύματα Κράτητος ἠθικά
• Περὶ οὐσίας – O biću
• Περὶ φύσεως – O prirodi
• Περὶ λόγου – O Logosu
• Εἰς Ἡσιόδου θεογονίαν
• Διατριβαί – Diskursi
• Χρεῖαι