Epikur
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Epikur (341–270. p. n. e.) rođen je na ostrvu Samosu. Bio je filozof iz helenističko-rimskog razdoblja. Sa 14 godina počeo se baviti naukom. Nastavljač je Demokritovog učenja o atomima. Napisao je približno 300 naučnih radova, a najpoznatiji su:
- O prirodi
- O atomima i praznom prostoru
- O cilju
- O bogovima.
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz Rima Tit Lukrecije Kar. Njegovo poznato djelo je O prirodi stvari. Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se "Epikurov vrt".
Učenje o bićuUredi
Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svjesti. Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista Leukipa i Demokrita (doktorska disertacija Karla Marxa bila je razlika između učenja Epikura i Demokrita). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.
Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega je svijet vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: "Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti".
Teorija spoznaje (kanonika)Uredi
Za Epikura je centralni problem istina. U spoznaji on polazi od osjeta jer oni odražavaju objektivni svijet, pa stoga čulima treba vjerovati. Do zablude može doći usljed poremećaja u našim čulima ili trenutne promjene u skladu atoma.
Epikur je govorio i da lik predmeta preko čula prodire u naše misli i u toj tvrdnji je sličan Demokritu i njegovoj "teoriji sličica".
EtikaUredi
Epikurova etika je materijalistička i individualna i, kao takva, antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje te govori da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak je filozofije da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje duhovno uživanje, a to je prijateljstvo i znanje.
Tvrdio je i da je društvo skup individua i da pravednost utvrđuju ljudi, a ona ne postoji sama od sebe.
Također pogledajteUredi
Commons ima datoteke na temu: Epikur |
Wikicitati imaju citate vezane za: Epikur |