Stambeno-poslovna zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeskije

Stambeno-poslovna zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeskije broj 5, nekadašnja upravna zgrada Trgovačko-transportnog akcionarskog društva, nalazi se u općini Centar u Sarajevu, Bosna i Hercegovina. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 16. do 20. juna 2014. godine, donijela je odluku da se zgrada proglasi za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1] Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća).

HistorijaUredi

Stambeno-poslovna zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeskije (Upravna zgrada Trgovačko-transportnog akcionarskog društva Lagerhaus) predstavlja jedno od najranijih secesijskih ostvarenja u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. Projektovao ju je 1900. god. Josip Vancaš. Izgrađena je tokom prve decenije XX vijeka, u završnoj fazi austrougarskog perioda. [2].

U vrijeme građenja ove palate na snazi je je novi Građevinski red za „Zemaljski glavni grad Sarajevo“, objavljen 5. augusta 1893. godine. Ovim građevinskim redom vodi se računa o budućem izgledu grada, pa su u pogledu građenja i primjene građevinskog materijala postavljeni novi standardi, bliski tadašnjim evropskim standardima.[3].

Do Drugog svjetskog rata dva puta je mijenjala vlasnika, a 1949. god je nacionalizovana i postaje društvena svojina.

OpisUredi

Tlocrtna osnova objekta je pravougaone osnove dimenzija 18,00 m x 13,00 m, a spratnost objekta iznosi Sut+P+2+Potkrovlje.[4].

Južna fasada objekta nosi dekorativni program izveden u maniru secesije. Fasada je simetrična – horizontalno podijeljena u dva nivoa – prizemni, lišen svake dekoracije i spratni koji je dekoriran. Prizemlje je uvučeno u odnosu na viši nivo zgrade. Na serklažu iznad izloga, nazire se natpis na njemačkome jeziku "LAGERHUIS".

U donjoj zoni fasadnoga platna ukrašeni su parapeti ispod prozorskih otvora i istaka (vertikalni pojas) koje odvajaju središnju plohu. Dekoracija sedam parapeta podrazumijeva ponavljanje istovjetnog floralnog motiva – struka grana sa jabučastim plodovima usmjerena prema tlu. Ornamentalna kompozicija koja se ponavlja dva puta i ukrašava dno istaka čine dva zasebna motiva – lira ukrašena floralnim prepletom i raskošna girlanda iznad. Dva motiva su povezana pozadinom koja podrazumijeva profilirane vertikalno postavljene linije. U gornjoj zoni dekoracija je nešto razvijenija. Istovjetni, dominantno floralni ornament - spojene girlande koje nose krug - ukrašava završetke prozorskih otvora (sa uvučenih fasadnih ploha). Polja između prozora su ukrašena sa dvije krilate zmije, spiralno prepletene oko štapa. Dominantni motiv dekorativnog programa su tri ljudske glave postavljene iznad prozora središnjeg fasadnog platna. Glave predstavljaju neko mitsko biće, a s obzirom na naglašenost krila moguće je pretpostaviti da je u pitanju Hermes.

LiteraturaUredi

  • Alija Bejtić -Ulice i trgovi Sarajeva. Sarajevo: Muzej grada Sarajeva 1973. Godine
  • Krzović, Ibrahim (2004). Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini. Kulturno naslijeđe, Sarajevo.
  • Nedžad Kurto - Sarajevo 1492-1992, Oko, Sarajevo.
  • B. Zlatar, M. Ganibegović, Š. Gavraović, V. Žujo. Sarajevo, ulice, trgovi, mostovi, parkovi i spomenici – općina Centar. Sarajevo: “Mediapress”, 2007.
  • Jela Božić - Arhitekt Josip pl. Vancaš, Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, 1989.

ReferenceUredi

  1. ^ "Zgrada u ulici Mula Mustafe Bašeksije u Sarajevu" (PDF). Komisija za nacionalne spomenike. Pristupljeno 13. 9. 2018. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)[mrtav link]
  2. ^ "Nedžad Kurto: ARHITEKTURA BIH- Razvoj bosanskog stila". Kulturno naslijeđe, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Borislav Spasojević: Arhitektura stambenih palata austrougarskog perioda u Sarajevu". Sarajevo: Svjetlost, 1988. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Dizdar, Gorčin: Secesija i 'bosanski slog' – bosanski stil u arhitekturi". Fondacija Mak Dizdar, objavljeno 07/12/2008. Pristupljeno 9. 2. 2017. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Vanjski linkoviUredi