Snošaj

(Preusmjereno sa Spolni akt)

Snošaj ili spolni odnos, kopulacija ili koitus, poznat i kao spolno općenje, spolni akt ili spolni čin i u mnoštvu popularnih varijanti, je fizičko spolno vezanje dvoje ljudi putem spolnih organa. Spolnim odnosom najčešće se smatra tjelesni kontakt putem penetracije penisa u ženski spolni organ. U suvremenoj literaturi, pojam također obuhvaća i druga seksualna penetrativna djela (poput analnog seksa, oralnog seksa, prstenjačenja ili upotreba seksualnih pomagala) koja mogu primjenjivati i heteroseksualni i homoseksualni parovi ili više partnera.[1][2]

Seksualni odnos; misionarski položaj, prikaz Édouard-Henrija Avrila (1892)
Jedan od položaja u spolnom općenju

Spolni nagon

uredi
 
"Dogy" (pseći) položaj općenja

Potreba za seksualnim odnosom nalazi se visoko u prioritetima fizioloških potreba ljudskog organizma, koju neki stavljaju odmah iza primarnih potreba (hrana, pićem mokrenje i defekacija).

 
Antička erotske scene

Sigmund Freud je smatrao da se suzdržavanjem od spolnih odnosa, spolni nagon mogao pretvoriti (sublimirati) u neku višu umnu djelatnost, kao naprimjer ljubav prema nauci, umjetnosti, i drugim stvaralačkim oblastima. Ipak, pošto se spolna energija ne može prenijeti na drugo područje ljudskih aktivnosti, današnji psiholozi odbacuju tu Freudovu tezu uspoređujući ju sa željom alhemičara da od metala stvore zlato. Freud je u svojim radovima objavio i teze o značaju učestalosti spolnih odnosa, kako o nijednom (u celibatu), jednom i mnogobrojnim (koje je analizirao kroz taoistički stav da je muškarac, koji u jednoj noći ima odnose s više od deset žena na putu mudrosti, jer spaja svoju mušku snagu sa ženskom) Spolni nagon, iako je jedan od urođenih, ipak nije puki primitivni poriv, jer je u bliskoj vezi s emocijama i psihičkim životom. Premalo spolnih odnosa, život čine nepotpunim kao što i pretjerana potreba za spolnim odnosima (poput ovisnosti) može ukazivati na neki od psihičkih poremećaja. Vrlo je važno pronaći ravnotežu spolnih odnosa među partnerima za skladan život, a njihov broj može izrazito varirati, ponekad učestaliji, a povremeno rjeđi.[3] Ženama se spolni nagon povećava približavanjem ovulaciji, odnosno sredinom menstruacijskog ciklusa, kao i nekoliko dana prije toga. Snošaj kojem je prethodila duga predigra i uvod u sam snošaj pruža daleko veće zadovoljstvo ljubavnom paru. Partneri na početku veze obično imaju veći broj spolnih odnosa, a s vremenom se taj broj prorijedi. Na spolne odnose utiču i vanjski faktori, poput hrane, pića (alkohol ima vrlo negativan učinak), temperature (često je ženama potrebna viša temperatura i otkrilo se da lakše postižu orgazam kada im stopala nisu hladna). Također, tjedni broj spolnih odnosa ovisi o stresnim faktorima, psihofizičkoj kondiciji, starosti, s tim da ih je kod muškaraca najviše do 25. godine života, da bi se nakon 55. osjetno prorijedili.

Ako se nakon snošaja pojavi umor, to bi mogao biti pokazatelj da je spolnih odnosa previše i da bi možda broj trebalo smanjiti, ali ako se pojavljuje ugoda i smirenje, onda oni nisu preučestali.

Pretjerivanja su manje štetna za ženu nego za muškarca, jer kod muškaraca je moguća pojava prostatne hiperemije. Poremećaj hiperseksualnosti kod žena naziva se nimfomanija, a kod muškaraca satirijaza.

Umjerena spolna aktivnost blago podstiče stvaranje testosterona, a česti spolni odnosi udvostručuju njegovo izlučivanje. Prostata luči direktno u krv hormonsku tvar koja u testisu podstiče izlučivanje muških spolnih hormona, povećavajući spolni nagon. Za vrijeme snošaja u tijelu se pojačano izlučuje feniletilamin koji potiče nadbubrežne žlijezde na izlučivanje adrenalina, noradrenalina i dopamina. Već na samom početku spolnog odnosa, ovi hormoni uzrokuju tjelesne promjene u mišićima, srcu, krvim žilama i disajnom, pa i u čulnom sistemu. Kod žena nadbubrežne žlijezde i jajnici također luče i androgene hormone, a one koje imaju više testosterona lakše doživljavaju orgazam; orgazam je za vrijeme ovulacije je intenzivniji.[4] Zbog povratnog odgovora između hormonskog i nervnog sistema, za vrijeme velikih spolnih uzbuđenja iz jajnika se može izvanredno osloboditi jajna ćelija i započeti ovulacija (pa kalendar plodnih dana kao metod kontracepcije može postati nepouzdan).

Predigra

uredi

Spolna ili ljubavna predigra je vrlo važna u spolnom odnosu i ako nije odgovarajuća, tijelo i spolni organi ne stignu se opzimalno pripremiti za sam snošaj. Životinje prije parenja imaju pripremni obred, ljubavni ples ili droge oblike spolnog ponašanja. Iz fizioloških razloga i ljudski rod treba predigru, muški spolni organ (penis) se treba ukrutiti za erekciju, a žensko tijelo pripremiti za njegovo prodiranje u vaginu, jer u suprotnom, snošaj za ženu može biti neugodan ili čak i vrlo bolan.[5]

Predigra obično započinje grljenjem i poljupcima koji inače podstiču osjećaj bliskosti i želju da za priljubljivanjem uz direktan kožni kontakt uz partnera. Varijante ovih aktivnosti su različite i individualno i populacijski. Kod Inuita nema poljubaca, nego slične efekte postižu trtljanjem noseva. Grljenje i ljubljenje nadopunjavaju se raznim oblicima maženja, posebno erogenih zona.

Magnetsna rezonanca snošaja

uredi
 
Leonardo da Vinci je prvi proučavao unutrašnjost spolnog odnosa i pretpostavio da je penis je usmjeren ravno za tokom cijelog spolnog odnosa

Septembra 1992. obavljeno je prvo snimanje snošaja magnetnom rezonancom, čija su istraživanja objavljena u časopisu "British Medical Journal" [6] Ppokazalo je da se kod spolno stimulirane žene vagina, a pogotovo njen prednji dio, produžuje, maternica se postavlja prema gore, mokraćni mjehur se puni, a područje klitorisa, kojie je bogato nervnim završecima (procjena oko 8.000), izdužuje se preko otvora mokraćnog kanala i povećava se osjetljivost cijelog prednjeg dijela vagine. Penis, za razliku prijašnjeg vjerovanja da stoji usmjeren ravno, za vrijeme spolnog odnosa poprima oblik bumeranga, savijajući se u odnosu na korijen za približno 120 stepeni.

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Michael Kent (2000). Advanced biology. Oxford University Press. str. 250–253. ISBN 978-0199141951. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  2. ^ Showick Thorpe; Edgar Thorpe (2009). The Pearson General Studies Manual 2009, 1/e. Pearson Education. str. 1.79. ISBN 978-8131721339. Pristupljeno 21. 10. 2015.
  3. ^ Strong B, DeVault C, Cohen TF (2010). The Marriage and Family Experience: Intimate Relationship in a Changing Society. Cengage Learning. str. 186. ISBN 978-0-534-62425-5. Pristupljeno 8. 10. 2011.
  4. ^ Herbert L. Petri, John M. Govern (2012). Motivation: Theory, Research, and Application. Cengage Learning. str. 24. ISBN 978-1285401515.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  5. ^ Balcombe (2006). Pleasurable Kingdom: Animals and the Nature of Feeling Good. Palgrave Macmillan. str. 106–118. ISBN 978-0230552272.
  6. ^ [1]

Vanjski linkovi

uredi