Somitomera

Somitomere ili somatomere – u embriologiji kičmenjaka – su ćelije koje su izvedene iz labave mase paraosovinskog mezoderma , u toku razvoja nervne cijevi. U embriogenezi čovjeka se pojavljuju pred kraj treće sedmice trudnoće. Oko 50 parova somitomera ljudskog embriona, počinje razvoj u kranijalnoj (glava) regiji, nastavljajući u kaudalnom (rep) pravcu do kraja četvrte sedmice.^[1]^[2]^[3]^[4]

Somatomere (Somitomera)

Transverzalni presjek pilećeg embriona, nakon 45-satne nkubacije Hordomezoderm: žut, na notohordu. * Paraaksijalni mezoderm: crven, na somitu. * Intermedijarni mezoderm: purpurni, blizu Wolffovog kanal. * Mezoderm bočne ploče: purpurni, pored "somatskog mezoderma" i "splanhnog mezoderma".
Dani	Treća sedmica trudnoće
Prekursor	Paraaksijalni mezoderm
Razvojem postaje	Somiti

Razvoj

Prvih sedam somitomera se razvijaju u prugaste mišiće lica, vilice i grlo. Preostale somitomere, vjerovatno prelaze u periodično ispoljavanje gena koji kontrolira pojavu dlaka , počevši djelovanjem adhezijskih proteina, kao što su kompaktni N-kaderin i fibronektin i pupoljci za formiranje segmenata. Somiti se razvijaju u kičmeni stub (sklerotom), mišićne veze (miotom) i prekrivajuči dermis (dermatom).^[5]^[6]

Koncem pete nedelje razvoja, iza prvog potiljačnog segmenta, postoji ukupno 37 parova segmenata, a 5-7 trtičnih somita nestaje, od originalna 42-44 somita.^[7]

Reference

^ Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-558-1.
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 pogrešan ISBN.
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
^ Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.
^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.
^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
^ Larsen W. J. (201): Human embryology, 3rd Ed. Churchill Livingstone, ISBN 0-443-06583-7

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Somite na Wikimedia Commonsu.

[1] Gilbert S. F. (2010): Developmental biology, 9th Ed. Sinauer Associates, ISBN 978-0-87893-558-1.

[2] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-16-8 pogrešan ISBN.

[3] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

[4] Harrison L. G. (2011): The shaping of life: The generation of biological pattern. Cambridge University Press, ISBN 978-0-521-55350-6; http://books.google.com/books?id=-IPG-vg7Pr8C.

[5] Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2.

[6] Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.

[7] Larsen W. J. (201): Human embryology, 3rd Ed. Churchill Livingstone, ISBN 0-443-06583-7

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]