Sluzokoža ili sluznica (latinski: mucosa) je naziv za tkivo koje oblaže unutrašnjost pojedinih organa i tjelesnih šupljina (usne i nosna duplje, ždrijelo, jednjak, želudac, tanko crijevo i debelo crijevo, mokraćovod, mokraćna bešika, mokraćna cijev, dušnik, bronhije itd). Uglavnom je endodermnog porijekla i uključena je u procese sekrecije i apsorpcije.

Sluznica
(Mukozna membrana)
Histološki presjek uzet iz želučanog antrija, pokazuje sluznicu želuca
Detalji
LatinskiTunica mucosa
PrekurzorEktoderm
Identifikatori
Gray'sp.1110
MeSHD009092
Dorlands
/Elsevier
Mucous membrane
TAA05.4.01.015
A05.3.01.029
A05.5.01.029
A05.6.01.009
A05.6.01.010
A05.7.01.006
A05.7.01.007
A05.8.02.009
A06.1.02.017
A06.2.09.019
A06.3.01.010
A06.4.02.029
A08.1.05.011
A08.2.01.007
A08.3.01.023
A09.1.02.013
A09.1.04.011
A09.2.03.012
A09.3.05.010
A09.3.06.004
A09.4.02.015
A09.4.02.020
A09.4.02.029
A15.3.02.083
Anatomska terminologija
Građa zida jednjaka:
e - mišićni list,
f - krzno,
g - epitelni list.

Sluzokoža predstavlja morfofunkcionalno jedinstvo epitela i rastresitog vezivnog tkiva,[1][2] odnosno izgrađena je najčešće od epitelnog lista (latinski: lamina epithelialis) i krzna (latinski: lamina propria), mada mogu biti prisutni i mišićni (latinski: lamina muscularis) i elastični list (latinski: lamina elastica).

Postoji gruba podjela na: žljezdanu i dermopapilarnu (kožnu) sluznicu. Prva sadrži jednoslojni prizmatični, a druga pločastoslojeviti epitel.

Struktura

uredi

Sluznice je uglavnom izvedenica ektodermnog porijekla. Sastoji se od epitela (jedan ili više slojeva epitelnih ćelija)[3] i lamina propria labavog vezivnog tkiva. Sluzokožna linija raznih tjelesnih šupljinama koje su ili izložene vani u okoliš ili su na unutrašnjim organima. Sluzokoža je osigurana ako osnovna lamina propria vezivnog tkiva ostane vlažna. Na nekoliko mjesta se graniči sa kožom: na nozdrvama, usnama usta, u kapcima, ušima, dušniku, želucu, genitalijama, anusu.[3]

U žena, glavić klitoridisa i klitorisni pokrov imaju sluzokožu

Primjeri

uredi

Neki od primjera su:

[5][6][7]

Reference

uredi
  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
  3. ^ a b [http: //www.britannica.com/science/mucous-membrane "Mucous membrane"] Provjerite vrijednost parametra |url= (pomoć). Encyclopedia Britannica.
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  5. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  6. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta.

Također pogledajte

uredi

Vanjski linkovi

uredi