Wikipedia

Siva masa

Siva masa, siva tvar ili siva materija (lat. substantia grisea) je glavna komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tijelâ nervnih ćelija, neuropila (dendriti, mijelinizirani i mijelinizirani aksoni), glijinih ćelija: astroglija i oligodendrociti) i kapilara.[1][2][3] [4][5]

Siva masa
(Substantia grisea)
Formiranje kičmenog živca iz leđnog i ventralnog korijena (siva masa je označena u centru desno)
Mikrografija pokazuje sivu tvar s karakterističnim tijelima neuronskih ćelija (desno - tamno ružičasto), i bijele mase sa njenim karakterističnim fino mrežastim izgledom (lijevo – svijetlo ružičasto). HPS bojenje.
Identifikatori
CodeA14.1.00.002
Dorlands
/Elsevier		Gray matter
TAA14.1.00.002
A14.1.02.020
A14.1.04.201
A14.1.05.201
A14.1.05.401
A14.1.06.301
FMA67242
Anatomska terminologija

Siva materija razlikuje se od bijele po tome što siva sadrži brojna ćelijska tijela i relativno malo mijeliniziranih aksona, dok se bijela masa sastoji uglavnom od dugačkih mijeliniziranih aksona, a sa relativno vrlo malo ćelijskih tijela.[6]

Razlika u boji uglavnom je posljedica izražene bjeline mijelina. U živom tkivu, siva materija zapravo veoma svijetlo siva, sa žućkastim ili ružičastim tonovima koji potiču od boje krvnih kapilare i neuronsdkih tijela.[7][8][9]

Siva materija sadrži većinu tijela neuronskih ćelija mozga, a obuhvata moždane regije koje su uključene u kontrolu mišića, senzornu percepciju, kao što su vid i sluh, pamćenje, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Procjenjuje se da 20% ukupne tjelesne potrošnje kisika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj tvari.[10]

Raspodjela i struktura uredi

 
Prikaz kičmene moždine
Siva tvar je u centralnom dijelu

.

 
Poprečni presjek kičmene moždine sa obilježenom sivom masom

Siva supstanca je raspoređena na površini hemisfera velikog mozga|velikog (moždana kora ili cerebralni korteks) i malog mozga (cerebelarna kora), kao i u dubinama mozga (talamus, hipotalamus, suptalamus, bazalna ganglija - putamen, globus pallidus, nucleus accumbens pregradnog jezgra), cerebelumskog jezgra (duboka cerebelum jezgra: nucleus dentatus, nucleus globosus, nucleus emboliformis, nucleus fastigii), moždanog stabla (supstantia nigra, nucleus ruber, nucleus olivarius, jezgra možganih nerava) i spinalne sive mase (prednji, bočn i zadnji rog). Siva tvar se snažno razvija i raste tokom detinjstva i adolescencije.[11][12][13]

Klinički značaj i istraživanja uredi

Volumen i kognitivne sposobnosti starijih ljudi uredi

Rezultati mnogih istraživanje su zabilježili značajne pozitivnu korelaciju između volumena sive tvari u starijih osoba i pokazatelja semantičkog i kratkoročnog pamćenja. Nije nađena značajna korelacija s zapreminom bijele mase. Tukazuje na pojavu da se individualna varijabilnost specifičnih, relativno dobro očuvanih kognitivnih funkcija u starosti može objasniti varijabilnošću zapremine sive materije zdravih starijih testiranih osova.[14]

Odnos volumena sive mase i bipolarnog poremećaja uredi

Neke strukturne razlike u sivoj supstanci mogu biti povezane sa psihijatrijskim poremećajima. Pritom nije pronađena razlika u volumenu sive materije cijelog mozga između ispitanika sa bipolarnim poremećajem tipa I i zdravih ispitanika. Osobe s bipolarnim poremećajem tipa I imale su manju zapreminu lijevog donjeg tjemenog režnja, desne gornje sljepoočne vijuge, srednjeg desnog čeone vijuge, te lijevog kaudatusa. Samo je volumen desne srednje frontalne vijuge u pozitivnoj korelaciji s trajanjem bolesti i brojem epizoda kod pacijenata.[15]

Efekti pušenja uredi

Dokazano je da stariji pušači gube sivu tvar i kognitivne funkcije u većoj meni nego nepušači. Hronični pušači koji prestanu pušti tokom ispitivanja gubili su manje moždanih ćelija i zadržali bolju intelektualnu funkciju od onih koji su nastavili pušenje.[16]

Efekti zlostavljanja djece uredi

Ispostavilo se da adolescenti koji su bili izloženi zlostavljanju i zanemarivanju obično imaju smanjenu količinu sive mase u prefrontalnom korteksu.[17]

Dodatne slike uredi

  •  
    <<<bočni presjek ljudskog mozga
  •  
    Prikaz glavnih kategorija ganglija (I do V)

Također pogledajte uredi

Reference uredi

  1. ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC[mrtav link].
  2. ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
  3. ^ http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.
  4. ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  6. ^ Purves D., Augustine G. J., Fitzpatrick D., William C. Hall W. C., LaMantia A-S., McNamara J. O., Leonard L. E. (2008). Neuroscience. 4th ed. Sinauer Associates. str. 15–16. ISBN 978-0-87893-697-7.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
  8. ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
  9. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
  10. ^ Miller, A. K. H. (28. 6. 2008). "Variation with age in the volumes of grey and white matter in the cerebral hemisferes of man:measurements with image analyser". Neuropathology and Applied Neurobiology. 6 (2): 119–132. doi:10.1111/j.1365-2990.1980.tb00283.x. PMID 7374914. Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  11. ^ Sowell, E. (15. 11. 2001). "Mapping Continued Brain Growth and Gray Matter Density Reduction in Dorsal Frontal Cortex: Inverse Relationships during Postadolescent Brain Maturation". The Journal of Neuroscience. Nepoznati parametar |coauthors= zanemaren (prijedlog zamjene: |author=) (pomoć)
  12. ^ Warrell D. A., Cox T. M., Firth J. D. (2010): The Oxford Textbook of Medicine Arhivirano 21. 3. 2012. na Wayback Machine (5th ed.). Oxford University Press
  13. ^ Greenstein B., Greenstein A. (2002): Color atlas of neuroscience – Neuroanatomy and neurophysiology. Thieme, Stuttgart – New York, ISBN 9783131081711.
  14. ^ Taki Y., Kinomura S., Sato K., Goto R., Wu K., Kawashima R., Fukuda H. "Correlation between gray/white matter volume and cognition in healthy elderly people". Brain and Cognition. Pristupljeno 21. 4. 2011.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  15. ^ Li M., Cui L., Deng W., Ma X., Huang C., Jiang L., Li T. "Voxel-based morphometric analysis on the volume of gray matter in bipolar I disorder". Psychiatry Research: Neuroimaging. Pristupljeno 21. 4. 2011.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  16. ^ Almeida, Osvaldo. "Smoking causes brain cell loss and cognitive decline". NeuroImage. Pristupljeno 21. 4. 2011.
  17. ^ http://news.yale.edu/2011/12/05/past-abuse-leads-loss-grey-matter-brains-adolescents-0[mrtav link]

Vanjski linkovi uredi

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Siva_masa&oldid=3477969"