Semiz Ali-pašina džamija

graditeljska cjelina Semiz Ali–pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006

Semiz Ali-pašina ili Mahalska džamija nalazi se u Prači, općina Pale. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu Semiz Ali–pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. godine proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]

Semiz Ali-pašina džamija
Semiz Ali-pašina džamija u Prači.jpg
Osnovne informacije
LokacijaPrača, Bosna i Hercegovina
ReligijaIslam
AdministracijaIslamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Arhitektonski opis
Arhitektonski tipDžamija
Arhitektonski stilosmanlijski
OsnivačSemiz Ali-paša
Dovršeno1546.[1]
Specifikacije
Munare1

HistorijaUredi

Prema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio Semiz-Ali paša, veliki vezir Osmanlijskog Carstva od 1561-1565. godine, koji je rodom iz Prače. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva Husejin-pašinom džamijom. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju Mehmeda Mujezinovića, munara džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio hamam sve do 1943. godine, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.[3] Šadrvan je obnovljen 2019. godine. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.[4] Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. godine i tom prilikom otkopan je hypocaustum hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku Drugog svjetskog rata, a posljednji put 1992. godine. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008. godine.[5]

Uz džamiju i turbe nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. godine. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od mermera sa sve četiri strane isklesani su prozni natpisi na arapskom jeziku. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – dželi nesh.

  • Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).
  • Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).

Ostali nišani su iz novijeg vremena.[6]

Također pogledajteUredi

ReferenceUredi

  1. ^ https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela
  2. ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Pristupljeno 24. 6. 2022.
  3. ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88, Veselin Masleša
  4. ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991),  Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, str. 75, Veselin Masleša
  5. ^ "Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači". www.klix.ba. Pristupljeno 24. 6. 2022.
  6. ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88-90, Veselin Masleša