Semiz Ali-pašina džamija
Semiz Ali-pašina ili Mahalska džamija nalazi se u Prači, općina Pale. Komisija za očuvanje prirodnog i kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine je graditeljsku cjelinu Semiz Ali-pašino turbe sa haremom Semiz Ali-pašine džamije 2006. proglasila nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[2]
| Semiz Ali-pašina džamija | |
|---|---|
 | |
| Osnovne informacije | |
| Lokacija | Prača, Bosna i Hercegovina |
| Religija | Islam |
| Administracija | Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini |
| Arhitektonski opis | |
| Arhitektonski tip | Džamija |
| Arhitektonski stil | osmanlijski |
| Osnivač | Semiz Ali-paša |
| Dovršeno | 1546.[1] |
| Specifikacije | |
| Munare | 1 |
Historija
urediPrema narodnom predanju, ovu džamiju je sagradio Semiz-Ali paša, veliki vezir Osmanskog Carstva od 1561. do 1565, koji je rodom iz Prače. Ipak, u dokumentima se ova džamija naziva Husejin-pašinom džamijom. Džamija je kroz historiju više puta obnavljana. Prema mišljenju Mehmeda Mujezinovića, munara džamije je ranije imala majstorski izrađeno šerefe u tranzenama što pokazuje da je ova džamija bila impozantna građevina. Pred džamijom se nalazio hamam sve do 1943, čiji ostaci, odnosno čaška sa cvjetovima pokazuje vještinu bosanskih klesara 16. stoljeća.[3] Šadrvan je obnovljen 2019. Ovaj hamam je propao početkom 19. stoljeća. Voda je do hamama i džamije dovedena s jednog izvora, udaljenog približno pola kilometra.[4] Na mjestu toga hamama sagrađena je kuća 1904. i tom prilikom otkopan je hypocaustum hamama. Godine 1949. pronađene su još dvije lijepe kurne iz ovoga hamama, a treća se nalazila u dvorištu obližnje kuće. Džamija je prvi put srušena u toku Drugog svjetskog rata, a posljednji put 1992. Obnovljena je i otvorena za vjersku službu 2008.[5]
Uz džamiju i turbe nalazi se manje groblje sa nekoliko nišana. Među njima se ističu dva nišana iz 1561. Nad dva sarkofaga od zelenog kamena i nišanima od mermera sa sve četiri strane isklesani su prozni natpisi na arapskom jeziku. Natpis je smješten u osam kvadratnih polja, pismo – dželi nesh.
- Umrli i upokojeni Husejin, sin Salihov. Umro u mjesecu redžebu 999. godine (1591).
- Umrla i upokojena Sakina, kći Mustafina. Umrla u blagoslovljenom mjesecu redžebu 999. godine (1591).
Ostali nišani su iz novijeg vremena.[6]
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ https://www.preporod.com/index.php/sve-vijesti/islamska-zajednica/medzlisi/item/1451-praca-je-imala-snage-izdici-se-iz-pepela
- ^ "Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika". old.kons.gov.ba. Arhivirano s originala, 13. 2. 2021. Pristupljeno 24. 6. 2022.
- ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88, Veselin Masleša
- ^ Kreševljaković, Hamdija, (1991), Izabrana djela III – Banje, vodovodi, hanovi i karavansaraji, str. 75, Veselin Masleša
- ^ "Svečano otvorena Semiz Ali-pašina džamija u Prači". www.klix.ba. Pristupljeno 24. 6. 2022.
- ^ Mujezinović, Mehmed, (1977), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, str. 88-90, Veselin Masleša