Savo Kostadinovski
Savo Kostadinovski (mak.: Саво Костадиновски) (Gornje Botušje, 30. maja 1950.) je makedonsko-njemački književnik, putopisac i prevodilac. Piše poeziju i prozu za djecu, mlade i odrasle, na makedonskom i njemačkom jeziku, a djela su mu objavljena i na srpskom i rumunskom jeziku.[1][2][3]
| Savo Kostadinovski | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 30. maj 1950 Gornje Botušje, SR Makedonija, FNRJ |
| Zanimanje | Književnik, putopisac i prevodilac |
Poznata djela
Poezija o poeziji Rodni kraj sa srcem Tri vijeka | |
| Nagrade | "Iselenička gramota" "Blagodarnica za iselenikot" |
Biografija
urediNjegovo rodno selo je Gornje Botušje, koje se nalazi u blizini Makedonskog Broda, u današnjoj Sjevernoj Makedoniji. U njemu i Gostivaru je išao u osnovnu školu. Nakon katastrofalnog zemljotresa u Skoplju 1963, živeo je u Beogradu, Slavonskom Brodu, Zagrebu i drugim mjestima bivše Jugoslavije. Od 1971. živi i radi u Njemačkoj – nakon Münchena, Würzburga i Frankfurta na Majni od 1973. u Kölnu. Dopisno je završio Srednju mašinsku školu na Radničkom sveučilištu "Novi Beograd", a u Kölnu stekao zvanje tehničkog inženjera trećeg stepena.[4]
Objavio je više knjiga pjesama, kratkih priča, eseja, prijevoda i novinarskih tekstova. Njegova su djela objavljena na nekoliko jezika i zastupljena u brojnim antologijama, a poezija i proza za djecu u školskim udžbenicima u Sjevernoj Makedoniji.[4]
Dobitnik je mnogih nagrada i pohvala, uključujući "Iseljeničku diplomu" Matice iseljenika Makedonije 1993, u okviru "Struških večeri poezije", i "Blagodarnica za iselenikot" makedonske Agencije za iseljeništvo 2020.[5] Vođen putopisnim nagonom, putovao je Evropom, Sjevernom Amerikom, Australijom, Indijom, Tibetom, Kinom i Senegalom.
Savo Kostadinovski je član Društva makedonskih pisaca,[6] Udruženja književnika Njemačke, Udruženja književnih prevodilaca Makedonije i Udruženja novinara Makedonije.
Djela
urediKnjige pjesama za djecu i mlade
uredi- Ljeto u rodnom kraju (Detska radost, Skoplje, 1980)[7]
- Čežnje (Dom kulture "Kočo Racin”", Skoplje, 1989)
- Djeca svijeta (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1990)
- Kavez bez ptica – Od Botušja do Kölna (Pečalbarski denovi, Vevčani, 1990)
- Pjesme – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1991)
- Pjesme iz Botušja – izbor (Dom kulture "Kočo Racin", Skoplje, 1992)
- Pjesme – deset knjiga u jednoj (Kulturno-prosvjetna zajednica Skoplja, 1993)
- Poreče (Misla, Skoplje, 1995)
- Hiljadu i jedna nostalgija – izbor (Detska radost, Skoplje, 2001)
- Zajedno sa Filipom (Antolog, Skoplje, 2013)
- Razgovori s Beti (Antolog, Skoplje, 2013)
- Stihovane godine (Antolog, Skoplje, 2013)
- Vječni glas – izbor (Antolog, Skoplje, 2014)
- Pisma Filipu (Antolog, Skoplje, 2014)
- Na odmoru kod Filipa (Antolog, Skoplje, 2014)
- Uvijek sa Filipom (Antolog, Skoplje, 2014)
- Filip je prvak (Antolog, Skoplje, 2014)
- Kako je Filip naučio azbuku (Antolog, Skoplje, 2014)
- Biseri za Biseru (Antolog, Skoplje, 2014)
- Zapisi iz Amerike (Antolog, Skoplje, 2015)
- Bliske pjesme u dalekoj Australiji (Antolog, Skoplje, 2015)
- Evropa u stihovima (Antolog, Skoplje, 2015)
- Poreče (Antolog, Skoplje, 2015)
- Od Botušja do Pariza (Antolog, Skoplje, 2015)
- Bez rodnog kraja (Antolog, Skoplje, 2016)
- Köln i ja (Antolog, Skoplje, 2016)
- Sa otadžbinom (Antolog, Skoplje, 2016)
- Iz života po Evropi (Antolog, Skoplje, 2016)
- Makedonske znamenitosti (Antolog, Skoplje, 2016)
Knjige priča za djecu i mlade
uredi- Rodni kraj sa srcem (Makedonska reč, Skoplje, 2005)
- Rodni kraj sa srcem (Antolog, Skoplje, 2016)
- Geburtsende mit Herz – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
- Bisera i Filip (Antolog, Skoplje, 2016)
- Bisera und Filip – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
Knjige za odrasle
uredi- Poezija o poeziji – dvojezično, na makedonskom i rumunskom (Bukurešt, 2002)
- Poezija o poeziji – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Matica makedonska, Skoplje, 2012)
- Tri veka, biografski roman (Makedonska reč, Skoplje, 2005)[8]
- Poezija u životu pjesnika – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2013)[9]
- Ljubav još živi – zajednička zbirka sa Thereseom Reuber, na njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
- Život za Botušje – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
- Pjesme iz Kölna – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2014)
- Poezija o poeziji – prijevod na srpski (Banatski kulturni centar, Novo Miloševo, 2015)
- Historija ratova – dvojezično, na makedonskom i njemačkom (Makedonika litera, Skoplje, 2015)[10]
- Tri vijeka, biografski roman – drugo, dopunjeno izdanje (Makedonika litera, Skoplje, 2016)[11]
- Drei Zeitalter, biografski roman – prijevod na njemački (Literatur-Atelier, Bonn, 2016)
- Ispod dobre vode, monografija o rodnom Gornjem Botušju (Antolog, Skoplje, 2016)
-
Savo Savo Kostadinovski na "Struškim večerima poezije"
-
Savo Kostadinovski i njemački slavista Wolf Oschlies
Reference
uredi- ^ O Savi Kostadinovskom na veb-stranici Njemačke digitalne biblioteke, Deutsche Digitale Bibliothek. Posjećeno: 1. juna 2021.
- ^ Biografija Save Kostadinovskog na veb-stranici "Banatskog kulturnog centra", Banatski kulturni centar, 2015. Posjećeno: 1. juna 2021.
- ^ "Саво Костадиновски напишал 127 книги поезија и сите ги подарил", Сакам да кажам, 3. novembar 2019. Posjećeno: 1. juna 2021.
- ^ a b Biografija Save Kostadinovskog na veb-stranici Književnog centra "Antolog" , Književni centar "Antolog". Posjećeno: 2. juna 2021.
- ^ "Благодарница за иселеникот Саво Костадиновски од Агенцијата за иселеништво", Македонска нација, 9. septembar 2020. Posjećeno: 2. juna 2021.
- ^ Popis članova Društva pisaca Makedonije Društvo pisaca Makedonije. Posjećeno: 2. juna 2021.
- ^ "Ljeto u rodnom kraju" Save Kostadinovskog u Nacionalnoj biblioteci Australije, National Library of Australia. Posjećeno: 3. juna 2021.
- ^ "Трите века", Македоника литера, 2005. Posjećeno: 3. juna 2021.
- ^ "Објавена поетска книга од Саво Костадиновски", COOLTURA.mk, 11. mart 2014. Posjećeno: 3. juna 2021.
- ^ "Двојазична поетска книга 'Историја на војните' од Саво Костадиновски", A1on.mk, 29. mart 2016. Posjećeno: 3. juna 2021.
- ^ "Trite veka", Makedonika litera, 2016. Posjećeno: 3. juna 2021.
Literatura
uredi- Павловски, Ј.; Силјан, Р.; Смилевски, В.; Тодоровски, Г. (2004). Македонски писатели. Скопје: Друштво на писатели на Македонија. str. 124–125. ISBN 9989-855-07-2.
Vanjski linkovi
uredi- Djela Save Kostadinovskog u bibliotečkom katalogu "WorldCat", WorldCat. Posjećeno: 4. juna 2021.
- Djela Save Kostadinovskog na veb-stranici Njemačke digitalne biblioteke, Deutsche Digitale Bibliothek. Posjećeno: 4. juna 2021.
- "Savo Kostadinovski: 'Poezija o poeziji'", BKC knjige, 2015. Posjećeno: 4. juna 2021.
- "Savo Kostadinovski: 'Na Makedonija so ljubov'", YouTube, 2020. Posjećeno: 4. juna 2021.