Salep
Salep (tr, salep, sahlep; ar.سحلب - saḥlab, salep; az. səhləb; he. סַחְלָבּ - saḥlab; grč.σαλέπι - salep;srpski, makedonski, bugarski i bosanski: salep = salep) je prah (brašno) proizvedeno iz gomolja vrsta roda orhideja Orchis (uključujući vrste Orchis mascula i Orchis militaris). Ovi gomolji sadrže hranjiv,skrobni polisaharid nazvan glukomanan. Salepno brašno konzumira se u pićima i desertima, posebno na mjestima koja su ranije bila dio Osmanskog carstva poput Sirije i Palestine, gdje je tradicijsko zimsko piće.
Napitak zvani salep konzumira se i u mnogim sredinama u Bosni i Hercegovini, osobito u Travniku i Sarajevu. Povećanje potrošnje uzrokuje lokalno izumiranje orhideja u dijelovima Turske i Irana.[1]
Historija
uredi
Antički Rimljani koristili su prizemne lukovice orhideja za pravljenje pića, koje su nazivali nizom imena, posebno satir ion ipriapus . Kao što imena pokazuju, isto su smatrali da je to snažni afrodizijak. Za salep je Paracelsus napisao: „evo korijena Satirovog“, nije li formiran poput muških tajnih dijelova? To niko ne može poreći. Prema tome, otkrivena je magija koja je potvdila i otkrila da čovjeku može vratiti muškost i strast..[2] Salep je bio popularno piće u zemljama Osmanskog carstva. Njegova potrošnja se tamo proširila na Englesku i Njemačku, prije uspona kahve i čaja, a kasnije je ponuđena kao alternativno piće u kafićima. U Engleskoj je piće poznato pod nazivom saloop. Popularno je bilo i u 17. i 18. stoljeću u Engleskoj, a njegova priprema je zahtijevala da se prašak za prodaju doda u vodu dok se ne zgusne, nakon čega bi se zasladio, a zatim aromatizirao vodom cvijeta narandže ili ruzamarina. Kao zamjena za originalne turske varijante korijena, u 18. Stoljeću. upotrebljavana je britanska orhideja, poznata kao "dogstones" („pasje kamenje“).[3]
Napitak sahlab sada se često pravi sa vrućim mlijekom, a ne vodom. Od posebnog brašna prave se i drugi deserti, uključujući i prodajni puding i dondurmu. Regija Kahramanmaraş (Turska) je glavni proizvođač sahlaba poznatog kao Salepi Maraş. Popularnost sahlaba u Turskoj dovela je do smanjenja populacije divljih orhideja. Kao rezultat toga, nezakonit je izvoz salepa.[4] Mnoge instant smjese sahlaba napravljene su s umjetnom aromom. Salep se također konzumira u Grčkoj, a najčešće se prodaje na ulicama kao topli napitak tokom hladnih mjeseci u godini. Izuzetno je popularan u mnogim dijelovima Bliskog Istoka, posebno na Levantu. Tokom zimskog perioda, porodice u Turskoj piju vruću verziju.
Procjenjuje se da se svake godine u Turskoj godišnje sakuplja oko 30 tona gomolja od 38 vrsta, a da bi se napravio kilogram brašna potrebno je od 1.000 do 4.000 gomolja. Uz sve veću prorijeđenost nekih vrsta i lokalno izumiranje, trgovci beru divlje orhideje u Iranu. Abdolbaset Ghorbani sa Univerziteta u Uppsali procjenjuje da je 2013. na sjeveru Irana prikupljeno između 7 i 11 miliona orhideja od devetnaest vrsta i podvrsta; s tim da se većina izvozi u Tursku.[1] Harvesting of orchid tubers is also increasing in Greece.[1] U Izraelu, "sahlab" je vruće zimsko piće na bazi mlijeka s konzistencijom pudinga, ponekad začinjeno orasima i cimetom. .[5] U Bosni i Hercegovini, uobičajeni začin salepu je cimet.
Reference
uredi- ^ a b c Pain, Stephanie (6. 5. 2017). "Eaten to extinction". New Scientist. No. 3124. str. 32–4.
- ^ Jacobi, ed., p. 122.
- ^ Davidson, p. 683.
- ^ "Ice cream threatens Turkey's flowers". BBC News. 5. 8. 2003. Pristupljeno 9. 11. 2015.
- ^ "Sachlav: The Hot Chocolate of the Middle East". The Forward. Pristupljeno 30. 10. 2019.
Bibliografija
uredi- Dalby, Andrew (2003). Food in the Ancient World: from A to Z. Routledge. ISBN 978-0-415-23259-3.
- Davidson (1987). Oxford Companion to Food. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-211579-9.
- [http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3126047.stm, BBC News: Ice cream threatens Turkey's flowers|date=August 5, 2003.}}
- Jacobi, Jolande, ured. (1995). Paracelsus: Selected Writings. Princeton University Press. ISBN 978-0-691-01876-8.
- Pedanius Dioscorides (1830). De materia medica.
- Pliny the Elder (1855). Naturalis historia.
- Pseudo-Apuleius. Herbarium Apuleii Platonici. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|1=(pomoć) - Theophrastus (1483). Historia plantarum.
