Sabah-namaz

Sabah-namaz ili jutarnji namaz (arapski: فجر; salatul-fedžr) prvi je od 5 propisanih, obaveznih namaza (molitvi) koje muslimani svakodnevno obavljaju. Ujedno je i najkraći dnevni namaz koji se sastoji od 4 rekata (2 sunnet i 2 obavezna farz rekata). U Kur'anu je spomenut kao jutarnji namaz u suri En-Nur u 58. ajetu. Također zajedno s drugima namazima je nekoliko puta spomenut u Kur'anu.

Vrijeme sabah-namaza

Sabah-namaz klanja se od pojave zore, pa do pred izlazak Sunca. Primjera radi, bosanskohercegovačka ulema odobrila je, u skladu sa šerijatom, da se, po dogovoru unutar svake od zajednica vjernika (džemata), sabah-namaz u džamijama može početi klanjati u unaprijed dogovoreno vrijeme, pola sata prije izlaska Sunca što je praktično s obzirom na vremenski interval kada se ovaj namaz može obaviti. Po ovome je sabah-namaz specifičan u odnosu na druge dnevne namaze koji počinju momentalno s nastupanjem namaskog vremena.

U vremenu kad Sunce izlazi zabranjeno je klanjati bilo šta sve dok ono ne bude na vidiku. U slučaju da je vjernik propustio klanjati ovaj namaz u propisanom vremenu, ima mogućnost isti naklanjati (tzv. kazā) poslije izlaska Sunca, s tim da za to nema nikakvu nagradu.

Način obavljanja sabah-namaza

Kao i svi namazi, i ovaj se obavlja na način na koji ga je obavljao poslanik Muhammed. Obavezni namaz je 2 rekata, ali je hadisom Božijeg Poslanika preporučeno prije toga klanjati i 2 rekata dobrovoljnog namaza (sunnet).

Prije početka

Prije početka namaza vjernik je dužan obaviti obredno pranje (abdest), zatim odlučiti ili zanijetiti u srcu, te okrenuti se prema kibli. Muškarci su dužni proučiti i ikamet prije farza (ikamet se ne uči prilikom klanjanja sunneta).

Početak namaza

Svaki namaz počinje početnim tekbirom, kad vjernik podiže ispružene ruke u predjelu između ramena i ušiju i izgovara riječi "Allahu ekber" ("Allah je najveći"). Jedan dio muslimanske uleme (učenjaka) smatra da postoji razlika između muškog i ženskog načina obavljanja namaza, pa preporučuje da muškarci dižu ruke u visini ušiju, a žene u visini ramena, dok drugi dio smatra da nema razlike između obavljanja namaza muškarca i žene nego preporučuju dizanje ruku u bilo koji položaj između ova dva, uključujući i njih.

Rekati

Rekāt obuhvata nekoliko radnji, a to su: iftitahi tekbir (početni tekbir), kijam (stajanje), kiraet (učenje Kur'ana), ruku' (pregibanje), 2 sedžde i posljednje sjedenje (tešehud).

Na stajanju vjernik zauzima stojeći položaj s povezanim rukama u predjelu između prsa i pupka, i to tako da desnu stavi preko lijeve. I ovdje postoji razlika u mišljenjima uleme, pa jedan dio smatra da žene trebaju držati ruke povezane na prsima, a muškarci u predjelu pupka, dok drugi dio ne pravi razliku između muškog i ženskog stajanja. Na početku vjernik može prvo proučiti neku dovu. Bosanskohercegovački muslimani tradicionalno najčešće uče Subhaneke. Ovo je moguće samo na prvom rekatu. Nakon toga obavezno je reći: "Utječem se Allahu od prokletog šejtana (đavola)" (trans. "Eūzu billāhi mineš-šejtānir-radžīm"), ali također samo na prvom rekatu. Dalje se kaže: "U ime Allaha, Sveopćeg dobročinitelja, Milostivog, Samilosnog" (trans. "Bismillāhir-rahmānir-rahīm"), pa se uči prva sura iz Kur'ana (El-Fatiha) i nastavlja se sa barem 3 ajeta neke druge sure ili čitavom surom. Na drugom rekatu uče se Bismilla, Fatiha i još jedna sura.

Vjernik zatim, uz izgovaranje tekbira, vrši pregibanje tijela u oblik ćiriličnog slova G (Г), oslanjajući se rukama o koljena, i izgovara riječi kojima slavi svoga Tvorca, čineći tako ruku'. S ruku'a se vraća u prvobitni stojeći položaj izgovarajući riječi "Čuje Allah onoga koji Ga hvali" (trans. "Semiallāhu li men hamideh") i "Naš Stvoritelju, neka je Tebi hvala" (trans. "Rabbenā we lekel hamd").

Uz izgovaranje tekbira, vjernik se zatim spušta na tlo i čini sedždu. Sedžda se, kako je opisao Muhammed, čini tako da 7 tačaka, odnosno dijelova tijela dodiruje tlo: čelo, nos, dlanovi, koljena i nožni prsti. To je karakterističan položaj tijela u kojem vjernik klečeći dodiruje zemlju čelom i nosom. Muslimani smatraju da su u ovom položaju najbliži Allahu i da se u ovom položaju nijedna dova ne odbija, pa zato za vrijeme sedžde izgovaraju različite dove. U jednom rekatu postoje 2 sedžde, s kraćom pauzom između njih u sjedećem položaju.

S učinjenom drugom sedždom završen je jedan rekat. Sa završetkom prvog rekata ustaje se na drugi, a nakon završetka drugog rekata dolazi sjedenje.

Sjedenje

Na sjedenju u namazu vjernik uči Ettehijjātu, u kojem se izgovara šehadet, zatim se donese salavat na Poslanika. Nakon toga vjernik uči neku od namaskih dova, čime završava sjedenje.

Završetak namaza

Svaki namaz završava se predajom selama. Selam se predaje tako što vjernik okrene glavu prvo na desnu stranu, pa izgovori "Esselāmu 'alejkum we rahmetullāh", a zatim okrene glavu na lijevu stranu i izgovori isto.