Šehadet
Šehadet (arapski: شهادة, "svjedočenje") je jedan od pet temelja islamskog vjerovanja.[1][2]
Šehadet je izjava vjere u jedinstvo (tevhid) Boga i prihvatanje Muhameda kao Božijeg poslanika. Neki šiitski muslimani također uključuju izjavu o vjerovanju u namjesništvo Alija,[3] ali to ne smatraju obaveznim dijelom za prelazak na islam.[4] Samo jedno iskreno recitovanje šehadeta je sve što je potrebno da bi osoba postala musliman prema većini tradicionalnih škola.[5]
Šehadet je uslov za pristup u vjeru. Da bi neko bio musliman potrebno je da srcem vjeruje i jezikom posvjedoči u Allahovo jedinstvo i Muhammedovo poslanstvo. Da bi neka osoba bila smatrana muslimanom od strane drugih ljudi, potrebno je da izgovori šehadet u prisustvu najmanje 2 svjedoka muslimana:
- Arapski tekst:
- أَشْهَدُ أَنْ لَا إِلَٰهَ إِلَّا ٱللَّٰهُ وَأَشْهَدُ أَنَّ مُحَمَّدًا رَسُولُ ٱللَّٰهِ
- Transkript arapskog teksta:
- Ešhedu en la illahe illallah ve ešhedu enne Muhammeden 'abduhu ve resuluhu.
- Bosanski prijevodi značenja:
- Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik.[6]
Prijevod i značaj
urediŠehadet se prevodi na bosanski kao "Svjedočim da nema drugog boga osim Allaha i svjedočim da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik."
Imenica šehadet (شَهَادَة), od glagola šahida ( شَهِدَ), od korijena š-h-d (ش-ه-د) što znači "posmatrati, svjedočiti", prevodi se kao "svjedočenje u svakodnevnom životu i u pravnom smislu.[7][note 1] vjerovanje se također naziva, u dvojnom obliku, šehadeten (شَهَادَتَان, doslovno "dva svjedočanstva"). Izraz al-šahīd (ٱلْشَّهِيد, "Svjedok") se koristi u Kur'anu kao jedna od "božjih titula".[11]
U sunitskom islamu, šahadet ima dva dijela: 'lā ʾilāha ʾillā -llāh' ("Nema boga osim Allaha") i 'muhammadun rasulu llah' ("Muhamed je Božiji poslanik"),[12] koji se ponekad nazivaju prvim šahadetom i drugim šehadetom. Prva izjava šehadeta također je poznata kao tahlil.[13]
U šiitskom islamu, šehadet također ima neobavezni treći dio, frazu koja se odnosi na Alija, prvog šiitskog imama i četvrtog rašidunskog halifu sunitskog islama: وَعَلِيٌّ وَلِيُّ ٱللَّٰهِ, što u prevodu znači "Ali je Božji namjesnik".[3]
U Kur'anu, prva izjava šehadeta ima oblik lā ʾilāha ʾillā llāh dva puta (37:35, 47:19), a ʾallāhu lā ʾilāha ʾillā huwa (Bog, nema božanstva osim Njega) mnogo češće.[14] Pojavljuje se u kraćem obliku lā ʾilāha ʾillā huwa (Nema božanstva osim Njega) na mnogim mjestima.[15] Pojavljuje se u ovim oblicima oko 30 puta u Kur'anu. Nikada nije vezan uz drugi dio, a bilo kakvo spominjanje Alija, koji je posebno važan za šiitske muslimane, izostaje iz Kurana.[16]
Monoteistička priroda islama ogleda se u prvoj rečenici Šehadeta, koja objavljuje vjerovanje u jedinstvo Boga i da je on jedini entitet istinski vrijedan obožavanja.[17] Druga rečenica ukazuje na sredstva pomoću kojih je Bog ponudio vodstvo ljudskim bićima.[18] Ajet podsjeća muslimane da prihvataju ne samo Muhamedovo poslanstvo već i dugu liniju poslanika koji su mu prethodili.[18] Dok se prvi dio smatra kosmičkom istinom, drugi je specifičan za islam, jer se podrazumijeva da pripadnici starijih abrahamskih religija ne vide Muhameda kao jednog od svojih proroka.[18]
Šehadet je izjava i rituala i obožavanja. U poznatom hadisu, Muhammed definiše islam kao svjedočenje da nema drugog božanstva osim Boga i da je Muhamed Božiji poslanik, davanje milostinje (zekata), obavljanje obredne molitve, post u mjesecu ramazanu i hodočašće u Kabi: Pet stubova islama je svojstvena ovoj vjeri.[17][19]
Također pogledajte
urediBilješke
uredi- ^ The related noun Shahīd (ar شَهِيد), which is used in the Quran mainly in the sense "witness", has paralleled in its development the Greek martys (μάρτυς) in that it may mean both "witness" and "martyr".[8][9] Similarly, shahāda may also mean "martyrdom" although in modern Arabic the more commonly used word for "martyrdom" is another derivative of the same root, istišhād (ٱسْتِشْهَاد).[10]
Reference
uredi- ^ "GLAVNE ISLAMSKE DUŽNOSTI". firdews.ba. Arhivirano s originala, 4. 3. 2017. Pristupljeno 25. 11. 2017.
- ^ "Islamski šarti". ikc-berlin.de. Pristupljeno 25. 11. 2017.
- ^ a b The Later Mughals by William Irvine p. 130
- ^ "When becoming a Muslim, is it essential to include 'Aliyyun waliullah' in the Kalima?". al-islam.org. Arhivirano s originala, 12. 5. 2024. Pristupljeno 30. 5. 2024.
- ^ Illustrated Dictionary of the Muslim World. Marshall Cavendish. 2011. ISBN 978-0-7614-7929-1.
- ^ "Očitovati pripadnost Islamu - Kelime i Šehadet". ikb-berlin.de. Pristupljeno 25. 11. 2017.
- ^ Wehr, Hans; J. Milton Cowan (1976). A Dictionary of Modern Written Arabic (PDF). str. 488–489. Arhivirano (PDF) s originala, 21. 12. 2015. Pristupljeno 26. 11. 2015.
- ^ David Cook, Martyrdom (Shahada) Oxford Bibliographies . ISBN 9780195390155.
- ^ The Encyclopaedia of Islam, Volume IX, Klijkebrille, 1997, p. 201.
- ^ John Wortabet; Harvey Porter (1. 9. 2003). English-Arabic and Arabic-English Dictionary. Asian Educational Services. str. 238. ISBN 978-81-206-1768-1. Arhivirano s originala, 29. 4. 2016. Pristupljeno 26. 11. 2015.
- ^ Cornell 2007, str. 8.
- ^ Lindsay 2005, str. 140–141.
- ^ Michael Anthony Sells (1999). Approaching the Qur'an: The Early Revelations. White Cloud Press. str. 151. ISBN 978-1-883991-26-5.
- ^ Nasr et al (2015). The Study Quran. HarperOne. p. 110. (Footnote 255)
- ^ Nasr et al (2015). The Study Quran. HarperOne. p. 1356. (Footnote 22)
- ^ Edip Yuksel, et al (2007). Quran: A Reformist Translation. Brainbrow Press. Footnote 3:18.
- ^ a b Cornell 2007, str. 9.
- ^ a b c Cornell 2007, str. 10.
- ^ Lindsay 2005, str. 149.
Izvori
uredi- Cornell, Vincent J. (2007). Voices of Islam. Greenwood Publishing Group. str. 1400. ISBN 978-0-275-98733-6.
- Lindsay, James E. (2005). Daily Life in the Medieval Islamic World. Greenwood Publishing Group. ISBN 978-0-313-32270-9.
- Arthur J. Magida (18. 10. 2006). Opening the Doors of Wonder: Reflections on Religious Rites of Passage. University of California Press. ISBN 978-0-520-94171-7.
