Rozide ili roside su velika grana cvjetnica, koja obuhvata oko 70.000 vrsta, što je više od četvrtine svih ovih biljaka. Podijeljena je na 16 do 20 redova, ovisno o kriterijima razgraničenja i klasifikaciji. Ovi rodovi uključuju oko 140 porodica. Rozide i asteride su je glavne i najveće grane eudikotiledona.[1][2]

Rozide
Raznolisna mlječika (Euphorbia heterophylla)
Raznolisna mlječika
(Euphorbia heterophylla)
Sistematika
CarstvoPlantae
DivizijaAngiospermae
RazredDicotiledonae
Kladusi
Položaj rozida u suvremenoj klasifikaciji angiospermi
Klasifikacija APG III (2009) ili filogenetske klasifikacije je treća verzija botaničke klasifikacije cvjetnica koju utvrđuje međunarodna Angiosperm Phyilogeny Group. To je najvažnija botanička klasifikacija danas, koja počiva na promjenjenom APG II sistemu klasifikacije (2003.) i dopunama filogenetske klasifikacije APG IV (2016.).

Poznati fosilni nalaza rozida potiču iz perioda krede. Smatra se da potiču od prije 125-99,6 miliona godina godina.[3][4][5][6][7]

Imenovanje

uredi

Ime rozidbazira na nazivu "Rosidae", što obično podrazumijeva podrazred. U 1967., Armen Takhtajan je pokazao da je za njih ispravniji naziv grupa biljaka koju je 1830. opisao Friedrich Gottlieb Bartling.[8] vaj kladus je kasnije preimenovan i "Rosidae" i ima različitte oznake, ovisno o kriterijima različitih autora. Ime "rozide" je neformalno i nema nikakav taksonomski rang, kao imena koja je autorizirao ICBN. Rozide su monofiletska grana koja je dokzana na bazi molekulskogenetičkih, odnosno filogenetičkih analiza.

Danas su u upotrebi najmanje tri definicije. Neki autori, u rozide uključuju redoveSaxifragales i Vitales.[9] Drugi isključuju oba ova reda.[10] U ovom članku, za opsivanje se koristi klasifijacija APG II sistema, koja uključuje Vitales, ali isključuje Saxifragales.

Srodnost

uredi

Rozide i red Saxifragales su dio iste grane (kladusa). To je jedna od šest grupa koje čine veliku grupu Pentapetalae (jezgarne eudikotiledone, Gunnerales), a ostale su Berberidopsidales, Caryophyllales, Dilleniales, Santalales i asteride. O filogenetskim vezama i odnosima između ovih grupa ne zna se gotovo ništa.

Klasifikacija

uredi

Kladus rozida se sastoji od dvije grupe:

  • red loze (Vitales) i
  • eurozide (prave ili istinske rozide).

Eurozide se opet dijele na sedam grupa:

Filogenija

uredi

Filogenija rozida je prikazana u nastavku je prilagođen po Wangu i koautorima (2009), sa imenima iz Angiosperm Filogenija Website. Ovo filogenetsko stablo je promijenjen nakon objavljivanja genoma Fragaria vesca i Eucalyptus grandis genoma papire. Fabidae su premještene iz Malpighiales, ali tačan položaj u porodice Malvidae je još uvijek nepoznat.

Vitales

Eurozide 
Fabidae 

Zygophyllales

COM kladus 

Celastrales

Oxalidales

Kladus fikstora dušika 

Fabales

Rosales

Fagales

Cucurbitales

Malvidae sensu lato 
65% 

Geraniales

Crossosomatales

Picramniales

Malvidae sensu stricto 

Sapindales

Huerteales

Brassicales

Malvales

Myrtales

Također pogledajte

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  3. ^ Hengchang Wang, Michael J. Moore, Pamela S. Soltis, Charles D. Bell, Samuel F. Brockington, Roolse Alexandre, Charles C. Davis, Maribeth Latvis, Steven R. Manchester, and Douglas E. Soltis (10 Mar 2009), "Rosid radiation and the rapid rise of angiosperm-dominated forests", Proceedings of the National Academy of Sciences, 106 (10): 3853–3858, Bibcode:2009PNAS..106.3853W, doi:10.1073/pnas.0813376106, PMC 2644257, PMID 19223592CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Robert W. Scotland and Alexandra H. Wortley (2003), "How many species of seed plants are there?", Taxon, 52 (1): 101–104, doi:10.2307/3647306, JSTOR 3647306
  5. ^ Douglas E. Soltis, Pamela S. Soltis, Peter K. Endress, and Mark W. Chase (2005), Phylogeny and Evolution of the Angiosperms, Sunderland, MA, USA: Sinauer, ISBN 978-0-87893-817-9CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Davies, T.J., Barraclough, T.G., Chase, M.W., Soltis, P.S., Soltis, D.E., and Savolainen, V. (2004), "Darwin's abominable mystery: Insights from a supertree of the angiosperms", Proceedings of the National Academy of Sciences, 101 (7): 1904–1909, Bibcode:2004PNAS..101.1904D, doi:10.1073/pnas.0308127100, PMC 357025, PMID 14766971CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Susana Magallón and Amanda Castillo (2009), "Angiosperm diversification through time", American Journal of Botany, 96 (1): 349–365, doi:10.3732/ajb.0800060, PMID 21628193
  8. ^ James L. Reveal (2008), "A Checklist of Family and Suprafamilial Names for Extant Vascular Plants", Home page of James L. Reveal and C. Rose Broome, arhivirano s originala, 20. 1. 2016, pristupljeno 17. 5. 2016
  9. ^ J. Gordon Burleigh, Khidir W. Hilu, and Douglas E. Soltis (2009), File 7, "Inferring phylogenies with incomplete data sets: a 5-gene, 567-taxon analysis of angiosperms" (PDF), BMC Evolutionary Biology, 9: 61, doi:10.1186/1471-2148-9-61, PMC 2674047, PMID 19292928, arhivirano s originala (PDF), 18. 1. 2012, pristupljeno 17. 5. 2016CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  10. ^ Peter F. Stevens (2001), Angiosperm Phylogeny Website
  11. ^ Daniel L. Nickrent; Apodanthaceae: The Parasitic Plant Connection | contribution-url = http://www.parasiticplants.siu.edu/Apodanthaceae/index.html | url = http://www.parasiticplants.siu.edu/ }}

Vanjski linkovi

uredi