Roboti i Carstvo

Roboti i Carstvo
Roboti i Carstvo
	Zaštitni omot za prvo izdanje
Autor	Isaac Asimov
Originalni naziv	Robots and Empire
Dizajn korica	Barclay Shaw
Država	SAD
Jezik	Engleski
Žanr	Naučna fantastika
Izdavač	Doubleday
Datum izdanja	Septembar 1985
Vrsta korica	Tvrde i meke korice
Broj stranica	383
ISBN broj	0-385-19092-1

Nema pregledanih verzija ove stranice, što znači da možda nije provjereno odgovara li standardima projekta.

Roboti i Carstvo (engleski: Robots and Empire) je naučnofantastični roman američkog autora Isaaca Asimova, koji je objavio Doubleday Books 1985. Dio je Asimovljevog serijala Robot koji se sastoji od mnogih kratkih priča i pet romana (uključujući Pozitronskog čovjeka, Čelične pećine, Golo sunce i Robote zore).

Roboti i carstvo dio je Asimovljeve konsolidacije njegove tri velike serije naučnofantastičnih priča i romana u jednu buduću historiju: njegovu seriju Robot, seriju Galaktičko carstvo i seriju Zadužbina. (Asimov je također izvršio ovo ujedinjenje u Na rubu Zadužbine i njegovom nastavku).

U romanu Asimov opisuje tranziciju iz svoje ranije galaksije Mliječni put, u kojoj su živjela i ljudska bića i pozitronski roboti, u svoje Galaktičko Carstvo. Galaksijom njegove ranije trilogije romana o robotima dominiraju pomiješana ljudska/robotska društva pedeset "spacer" planeta, raštrkanih kroz dio Galaksije blizu Zemlje. Iako je Zemlja mnogo naseljenija od svih svemirskih planeta zajedno, na njene ljude Spaceri gledaju prezrivo i tretiraju ih gotovo kao podljude. Dugo vremena Spaceri su zabranjivali iseljavanje ljudi sa Zemlje. Ali Asimovljevo kasnije Galaktičko carstvo je naseljeno sa mnogo kvadriliona ljudskih bića na stotinama hiljada naseljenih planeta i sa vrlo malo robota (kao što je R. Daneel Olivaw). Čak i tehnologija za održavanje i nadogradnju robota postoji na samo nekoliko planeta izvan puta. Stoga, ovaj roman pokušava opisati kako se njegova ranija serija o robotima na kraju povezuje s njegovom serijom Galaktičko carstvo.

Sažetak radnje

Zemljanin Elijah Baley (detektivski junak prethodnih knjiga o robotima) umro je skoro dva vijeka ranije. Tokom ova dva vijeka, ljudi sa Zemlje su prevazišli svoju agorafobiju i nastavili sa kolonizacijom svemira, koristeći pogon brži od svetlosti da bi stigli do udaljenih planeta izvan ranijih spacerskih svjetova. Njihovi stanovnici, koji sebe nazivaju "Naseljenici", a ne "Spacers", poštuju Zemlju kao svoj svijet-majku.

Baleyjevo sjećanje ostaje u umu njegove bivše ljubavnice, Gladia Delmarre, dugovječne spacerke koja se neuobičajeno preselila iz spacerskog svijeta Solarije u Auroru. Gladijin rodni svijet i 50. od spacerskih planeta, Solaria, postao je prazan od svih ljudskih stanovnika, iako su ostali milioni robotskih sluga. Baleyjev potomak iz sedme generacije, Daneel Giskard ('D.G.') Baley, dobiva Gladijinu pomoć u posjeti Solariji, kako bi istražio uništenje nekoliko svemirskih brodova "Naseljenika" koji su tamo sletjeli i uhvatio robote koji su navodno bez nadzora. Gladiju prate pozitronski roboti R Daneel Olivaw i R Giskard Reventlov, obojica bivše vlasništvo njihovog tvorca, dr Hana Fastolfea, koji ih je oporukom ostavio Gladiji. R Giskard ima tajne telepatske moći za koje samo R. Daneel zna.

U isto vrijeme, Daneel i Giskard vode borbu s Fastolfovim rivalima: robotičarima Keldenom Amadirom i Vasilijom Alijenom, Fastolfovom otuđenom kćerkom. Frustriran nizom neuspjeha, Amadiro prihvaća ambicioznog i beskrupuloznog šegrta, Levulara Mandamusa, koji planira uništiti stanovništvo Zemlje novorazvijenim oružjem, "nuklearnim pojačivačem", kojim će ubrzati prirodni radioaktivni raspad u gornjem dijelu zemljine kore, čineći tako površinu Zemlje radioaktivnom. R Daneel i R Giskard otkrivaju plan robotičara i pokušavaju zaustaviti Amadira; ali ih ometa Prvi zakon robotike:

"Robot ne smije povrijediti ljudsko biće, ili neradom dopustiti da se ljudskom biću nanese šteta"

što ih sprječava od direktnog napada na Amadira. Daneel i Giskard su u međuvremenu zaključili dodatni Nulti zakon robotike koji glasi

"Robot ne smije povrijediti čovječanstvo, ili neradom dopustiti da se čovječanstvu nanese šteta".

To bi im moglo omogućiti da savladaju Amadira, ako mogu koristiti svoju telepatsku percepciju čovječanstva da uguše inhibicije prvog zakona. Kada Vasilia optuži Giskarda za telepatiju (koju je ranije stvorila sama), Giskard je primoran da manipuliše njenim umom kako bi zaboravila na njegove telepatske moći. Dva robota lociraju Amadiro i Mandamus na Zemlji, na lokaciji Three Mile Island Nuclear Generation Station u Pennsylvaniji. Nakon što Amadiro prizna njihove planove, Giskard mijenja Amadirov mozak (koristeći novostvoreni Nulti zakon); ali na taj način ugrožava svoj um.

Sada sam sa robotima, Mandamus tvrdi da su njegove namjere bile da prouzrokuje radioaktivnu katastrofu tokom mnogih decenija, a ne samo kroz godine koje je Amadiro želio, a Giskard, vjerujući da je najbolje za čovječanstvo da napusti Zemlju, dozvoljava Mandamusu da to učini ( što rezultira situacijom prikazanom u Kamičak na nebu), i lišava Mandamusa sjećanja na to. Giskard tačno predviđa da će, prisiljavanjem čovječanstva da napusti Zemlju, energija biti ponovo uvedena u čovječanstvo i da će novi naseljenici naseljavati svemir sve dok sve vlade međuzvjezdanih kolonija ne formiraju "Galaktičko carstvo". Pod stresom da je prekršio Prvi zakon (iako je u skladu sa nultim zakonom, ali uz neizvjesnu predviđenu korist za čovječanstvo), sam R. Giskard pati od fatalnog kvara svog pozitronskog mozga, ali uspijeva prenijeti svoju telepatsku sposobnost na R. Daneel.

Prijem

Dave Langford je recenzirao Roboti i Carstvo za časopis White Dwarfs #85, i izjavio da se "Asimov uvijek razveseli kada siječe logiku sa tri zakona robotike, a ovdje njegovi roboti dolaze do četvrtog, odnosno nultog zakona. Ovo otprilike funkcionira kao 'cilj opravdava sredstva'. Iz nekog razloga autora ne izgleda ni najmanje zabrinuto implikacijama..."^[2]

Recenzije

Robert A. Collins (1985) u časopisu Fantasy Review, septembar 1985
Dan Chow (1985) u časopisuLocus, #298 novembar 1985
David Mead [as by Dave Mead] (1985) u časopisu Fantasy Review, novembar 1985
Gene DeWeese (1985) u časopisu Science Fiction Review, Zima 1985
Elton T. Elliott (1985) u časopisu Science Fiction Review, Zima 1985
Douglas Barbour (1985) u časopisu Foundation, #35 Zima 1985/1986, (1986)
Paul Brazier (1986) u časopisu Vector 132
Don D'Ammassa (1986) u časopisu Science Fiction Chronicle, #81 juni 1986
Thomas A. Easton [as by Tom Easton] (1986) u časopisu Analog Science Fiction/Science Fact, juli 1986
Terry Broome (1987) u časopisu Paperback Inferno, #64

Reference

^ Publication Listing. Isfdb.org. Retrieved on 2013-11-02.
^ Langford, Dave (januar 1987). "Critical Mass". White Dwarf. No. 85. Games Workshop. str. 8.

Vanjski linkovi

Roboti i Carstvo naslov na spisku u Internet Speculative Fiction Database
Robots and Empire at Worlds Without End

[1] Publication Listing. Isfdb.org. Retrieved on 2013-11-02.

[WD85-2] Langford, Dave (januar 1987). "Critical Mass". White Dwarf. No. 85. Games Workshop. str. 8.

[1]

[2]