Na rubu Zadužbine

Na rubu Zadužbine (engleski: Foundation's Edge) je naučnofantastični roman američkog pisca Isaaca Asimova, četvrta knjiga u seriji Zadužbina. Napisana je više od trideset godina nakon priča o originalnoj trilogiji Zadužbine, zbog višegodišnjeg pritiska fanova i urednika na Asimova da napiše još jednu,[1] i prema samom Asimovu, iznosa plaćanja koji je ponudio izdavač. Bio je to njegov prvi roman koji je ikada dospio na listu bestselera The New York Timesa, nakon 262 knjige i 44 godine pisanja. Na rubu Zadužbine je osvojio i nagradu Hugo za najbolji roman 1983.[2][3] i nagradu Locus za najbolji naučnofantastični roman 1983.[3] i bio je nominovan za nagradu Nebula za najbolji roman 1982.[4]

Na rubu Zadužbine
Zaštitni omot za prvo izdanje
AutorIsaac Asimov
Originalni nazivFoundation's Edge
Vrsta djelaNaučna fantastika
IzdavačDoubleday
Datum izdanjaJuni 1981
Vrsta koricaTvrde i meke korice
Broj stranica367
ISBN broj0-385-17725-9

Sažetak radnje uredi

Pet stotina godina nakon osnivanja Zadužbine, gradonačelnica Terminusa, Harla Branno, uživa u političkom sjaju, a njena politika je potvrđena nedavnim uspješnim rješavanjem Seldonove krize. Golan Trevize, bivši časnik mornarice, a sada član Vijeća, vjeruje da Druga Zadužbina, za koju se gotovo univerzalno smatra da je izumrla, još uvijek postoji i kontrolira događaje. Pokušava da dovede u pitanje dalje postojanje Seldonovog plana tokom sjednice Vijeća, ali Branno ga je uhapsio pod optužbom za izdaju. Branno također vjeruje da Druga Zadužbina još uvijek postoji i da je pod kontrolom, ali ona to ne može javno priznati iz političkih razloga i to tretira kao državnu tajnu, pa otuda i njena uzbuna i njena brza akcija.

Dakle, ona naređuje Trevizeu da napusti Terminus u potrazi za Drugom Zadužbinom. Kao paravan, sa njim će biti Janov Pelorat, profesor antičke istorije i mitolog, koji se zanima za lokaciju Zemlje, legendarnog izvornog sveta ljudske vrste. Daju im visoko napredni kompjuterski kontrolisan "gravitacioni" brod za obavljanje svoje misije. Branno također šalje Munn Li Compora u drugom sličnom brodu da prati i nadgleda Trevize.

Zaista, Druga Zadužbina još uvijek postoji, ali umjesto da ima potpunu kontrolu, kako se Prva Zadužbina boji, ona ima slične brige. Na Trantoru, domu Druge Zadužbine, Stor Gendibal, Intelekt u usponu u hijerarhiji Druge Zadužbine, otkriva Quindoru Shandessu, sadašnjem Prvom Govorniku, svoj nalaz da je Seldonov plan, koji Druga Zadužbina marljivo štiti, unapređuje i sprovodi, manipulisala neka nepoznata grupa, verovatno moćnija od Druge Zadužbine, sa nepoznatim motivima. Shandess ovu grupu naziva "Anti-Mazgama", jer izgleda da posjeduju moći slične Mazgi, ali da ih koriste ne da unište Seldonov plan, što je Mazga pokušao učiniti, već radije da ga očuvaju.

U početku su Gendibalove ideje vrlo loše prihvaćene od strane ostalih govornika, pri čemu ga podržava samo Shandess, i prijeti mu izbacivanjem, ali otpor govornika je savladan kada Gendibal pokazuje da mozak Sura Novi, člana Hamiša, nepristojni ljudi farmera koji nastanjuju i kultivišu Trantor, pokazuje suptilnu promjenu u njenom umu koja bi bila daleko iznad mogućnosti Druge Zadužbine da napravi, a mogla bi je napraviti samo mnogo moćniji entitet, vjerovatno "Anti-Mazge" . Gendibal i Novi su poslati na svemirski brod da prate Trevize i odrede ciljeve "Anti-Mazgi".

U međuvremenu, Trevize i Pelorat učestvuju u projektu Pelorata da lociraju Zemlju, ali u galaktičkom pregledu planeta ne postoji nijedna planeta s tim imenom, a ni jedna sa njenim tačno predviđenim karakteristikama. Međutim, Pelorat spominje da je čuo za planet po imenu Gaia, za čije je ime nekako otkrio da na nekom drevnom jeziku znači Zemlja. Njegove koordinate su nepoznate, ali se pretpostavlja da se nalazi negdje u sektoru Sayshell. Trevize odlučuje da moraju otići tamo kako bi pratili ovaj trag. Na glavnoj planeti Sayshell, Trevize i Pelorat susreću učenjaka, profesora Quintesetza, koji im nevoljko može dati koordinate Gaia-je. Oni putuju tamo i otkrivaju da je Gaia "superorganizam" u kojem sve stvari, i žive i nežive, sudjeluju u široj grupnoj svijesti, dok i dalje zadržavaju bilo kakvu individualnu svijest koju mogu imati. Pelorat se polako zaljubljuje u gaiajsku ženu po imenu Blissenobiarella, koju obično zovu Bliss.

Gendibal pronalazi Trevizeovu lokaciju s informacijama od Compora, koji je tajni agent Druge Zadužbine. Kada se približi Gaia-ji, Gendibala susreće ratni brod Prve Zadužbine, kojim komanduje gradonačelnik Branno. Dok Gendibalove mentalne moći stoje u zastoju sa zaštitnim snagama gradonačelnika Branna, Novi se otkriva kao agent Gaia-je. Ona se pridružuje zastoju i njih troje je zaključano dok im se Trevize ne može pridružiti. Bliss objašnjava Trevizeu da je doveden do Gaia-je tako da njegov netaknuti um, koji ima jedinstvene, izuzetne moći intuicije, može odlučiti o sudbini galaksije - da li će njome vladati Prva Zadužbina, Druga Zadužbina ili Gaia , koji predviđa proširenje svoje grupne svijesti na cijelu galaksiju, formirajući tako novi entitet Galaxia. Također saznaje da je pat pozicija između Prve Zadužbine (Branno), Druge Zadužbine (Gendibal) i Gaia-je (Novi) bio namjeran i da preko svog brodskog kompjutera može odlučiti ko će se na kraju pokazati pobjednikom.

Trevize odlučuje da je to Gaia, a kroz mentalno prilagođavanje, Gaia navodi Branna i Gendibala da vjeruju da su izvojevali manje pobjede i da Gaia ne postoji. Ali Trevizea uznemiruje još jedna informacija koja nedostaje: u toku svoje istrage, Trevize i Pelorat su otkrili da su sve reference na Zemlju uklonjene iz Galaktičke biblioteke u Trantoru. Trevize želi da zna ko je ovo uradio i zašto, jer Gaia poriče da je to uradila. On najavljuje svoju namjeru da pronađe Zemlju, jer ne znajući odgovore na ta pitanja, ne može biti siguran da je njegov izbor bio ispravan. Trevize takođe objašnjava da je odabrao Gaju jer je to bio jedini izbor od tri koja je bila reverzibilna u slučaju da se pokaže da je njegov izbor pogrešan, zbog dugog vremena potrebnog za formiranje Galaksije.

Reference uredi

  1. ^ wiredforbooks.org http://wiredforbooks.org/isaacasimov/. Pristupljeno 26. 10. 2022. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  2. ^ Ap (6. 9. 1983). "Isaac Asimov Novel Wins a Hugo Award". The New York Times (jezik: engleski). ISSN 0362-4331. Pristupljeno 26. 10. 2022.
  3. ^ a b "1983 Award Winners & Nominees". Worlds Without End (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 10. 2022.
  4. ^ "1982 Award Winners & Nominees". Worlds Without End (jezik: engleski). Pristupljeno 26. 10. 2022.

Vanjski linkovi uredi