Riječna delta

Riječnom deltom se naziva karakteristični oblik ušća rijeke. Najpoznatija delta je delta Nila, koja je dobila naziv po sličnosti oblika grčkom slovu delta (Δ) i time postala eponim za sve druge delte širom svijeta.

Delta rijeke Lena u Rusiji

Nastajanje

Nastajanje riječne delte je obilježeno odlaganjem sedimenta koji rijeka donosi sa sobom. Smanjenjem brzine toka vode kako se približava ušću, smanjuje se i snaga vode kojom nosi razne vrste sedimenta, koji se zbog toga taloži na dno i stvara prepreku. To opet dovodi do toga da voda mijenja smjer kako bi zaobišla prepreku, ili se razdvaja na rukavce. Veće delte se sastoje od niza brže i sporije tekućih ili čak stojećih rukavaca. To, međutim, nije moguće kad rijeke završavaju u morima sa velikim razlikama između plime i oseke, umjesto delte, kod tih se rijeka stvara ljevkasti estuarij. Kako rijeka teče u pravilu prema moru odnosno jezeru, kad stigne do vode koja ne teče, odlaže sediment, i time svoju deltu neprekidno "gura" dalje u more. To je vrlo vidljivo na snimci delte Nila.

Vrste delti

Pored ovdje navedene vrste delte, postoji još nekoliko drugačijih oblika delti:

• Unutrašnja delta
• Delta obilježena plimom i osekom
• Delta obilježena valovima
• Delta kojom dominira rijeka

Primjeri

• Dunav (Delta Dunava; 4.000 km², Rumunija) - druga po veličini riječna delta u Evropi
• Ganges-/Brahmaputra (Delta Gangesa Bangladeš; 80.000 km²)
• Ind (8.000 km²)
• Mekong (70.000 km²)
• Mississippi (Mississippi delta; 36.000 km²)
• Niger (Delta Nigera 24.000 km²) - u srednjem dijelu toka Niger tvori i unutrašnju deltu
• Nil (Delta Nila 24.000 km²)
• Irawadi (30.000 km²)
• Lena (45.000 km²)
• Orinoko (24.000 km²)
• Volga (Rusija) - najveća delta u Evropi

Također pogledajte

• Estuarij